Povećana razmjena u Srpskoj.
Spoljnotrgovinska razmjena iz godine u godinu raste, a i uvoz i izvoz se sve više povećavaju, pokazuju podaci iz biltena Zavoda za statistiku Republike Srpske o spoljnoj trgovini.
Kako se navodi u ovim podacima, tokom 2018. godine razmjena je iznosila 8,9 mi-lijardi KM, uvoz je iznosio 3,7 milijardi KM, a izvoz 5,2 milijarde KM, dok je defi-cit iznosio 1,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 71,7 odsto.
„Tokom 2019. godine razmjena je iznosila 8,3 milijarde KM, izvoz je bio 3,6 mili-jardi KM, a uvoz 4,7 milijardi KM. Deficit je iznosio 1,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 75,5 odsto. U 2020. godini razmjena je iznosila 7,8 milijardi KM, izvoz 3,3 milijarde, a uvoz 4,4 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 75,9 odsto, a deficit oko milijardu KM“, piše u podacima.
Godinu kasnije razmjena je bila oko 10 milijardi KM, uvoz oko 4,4 milijarde, a izvoz oko 5,6 milijardi KM. Deficit je iznosio 1,1 milijardu KM, a pokrivenost uvo-za izvozom 79,4 odsto.
„Tokom prošle godine razmjena je iznosila 12,6 milijardi KM, uvoz je iznosio 7,1 milijardu KM, a izvoz 5,4 milijarde KM. Pokrivenost je iznosila 75,7 odsto, a defi-cit 1,7 milijardi KM“, navodi se u podacima.
Ekonomista Saša Stevanović rekao je za „Nezavisne novine“ da je dobro da kao društvo imamo veći obim spoljnotrogovinske razmjene u ekonomiji koju mjerimo BDP-om.
„Izvoz je pokazatelj rasta naše konkurentnosti i svjedočimo da je on značajno rastao. U pet godina 50%. Deficit koji smo prošle godine ostvarili posljedica je rasta cijena nafte, energije. Jednom riječju, žrtva smo geopolitičkih promjena i paradigme svjetskog odlučivanja. To je posljedica činjenice da imamo otvorenu ekonomiju. Imamo otvoreniju ekonomiju nego većina zemalja, npr. SAD su manje otvorena ekonomija nego naša. Kada imate otvorenu ekonomiju, imate otvoren put za eksterne šokove, za uvoz krize itd. To je ipak, po mom mišljenju, dobro, jer tjera nas da prilagođavamo naš sistem dinamikama promjena u svijetu, motiviše nas da tragamo za politikama, instrumentima i mjerama da odbranimo naš nivo dohotka, naše ekonomsko tkivo. To nas drži budnima i podstiče evoluciju naše ekonomije“, objašnjava Stevanović.
Dodaje da je egzaktna činjenica da je eksterni šok umanjio ekonomiju za 600 miliona maraka prethodne godine.
„Međutim, i pored toga, najvećim dijelom zbog inflacije je ekonomija porasla, ali ne treba biti nijem na činjenicu da je ona u realnom smislu takođe porasla za 4%. Znači da smo ipak uspjeli da zadržimo realni rast ekonomije i pored činjenice da je finansijski i ekonomski nered u svijetu. Za nivo BiH ne treba ni komentarisati o problemima. Taj nered se nastavlja, izvoz nam se usporava, deficit se povećava, ali se ipak taj eksterni šok na ekonomsko tkivo još drži pod kontrolom. Podaci da nam za prvih osam mjeseci realni indeks maloprodaje raste za 10%, profiti rastu za 10%, javni prihodi rastu za 10%, ukazuju da ekonomija dobro funkcioniše, da je orijentisanost na rast dohodaka, plata i penzija bila dobro odmjerena i da će nam podaci u narednom periodu pružiti jasnije signale o ispravnim aktivnostima, politikama i mjerama“, zaključio je Stevanović.
