Nedjeljno popodne u Gajdobri protiče u znaku fudbala.
Na igralištu se okupljaju mještani, a među publikom dominiraju stariji koji i danas govore hercegovačkim naglaskom.
Na sredini terena, plavo-bijeli dresovi FK Hercegovac Gajdobra podsjećaju na priču dugu više od sedam decenija — priču o Srbima iz Hercegovine koji su nakon Drugog svjetskog rata naselili ovo vojvođansko selo.
„Naši djedovi su došli iz okoline Trebinja i Bileće. Klub je bio način da se ljudi okupe i ne zaborave ko su“, kaže dugogodišnji član uprave kluba.
Gajdobra — selo koje diše sport
U Gajdobri sport nije samo tradicija, već dio identiteta. Pored fudbala, tu djeluje i KK Hercegovac Gajdobra, koji je posljednjih godina postao jedno od prijatnijih iznenađenja srpske košarke.
Na tribinama, među zastavama i starim fotografijama, predsjednik kluba objašnjava:
„Kod nas sport nije samo rezultat. To je priča o identitetu. Mladi možda nikad nisu bili u Hercegovini, ali znaju odakle su im djedovi.“
U selu sa nekoliko hiljada stanovnika, gotovo svaka porodica ima nekog u klubu — kao igrača, trenera ili navijača.
Slučaj “Gajdobra” autentičan je i jedinstven, ne samo kada je u pitanju Srbija, već i širi region.
Selo koje se nalazi u južnobačkom okrugu i broji svega 2000 stanovnika, može se pohvaliti da je „rodilo“ čak 39 doktora nauka, te 37 državnih reprezentativaca u različitim sportovima.
Iako Gajdobra nema srednju školu, potomci hercegovačkih kolonista koji žive ovdje u potpunosti opravdaju nadimak sela, “Srpska Sorbona”.
Ravno Selo — fudbal kao nasljeđe
Slična priča dolazi iz Ravno Selo. I ovdje su poslije rata naseljeni Srbi iz Hercegovine, a sport je ubrzo postao centralno mjesto okupljanja.
Na stadionu u Ravnom Selu, stariji navijači prepričavaju utakmice iz sedamdesetih i osamdesetih godina.
„Nekad smo igrali protiv sela koja su imala drugačije porijeklo. To su bile utakmice sa posebnim nabojem, ali uvijek sportski“, kaže jedan od bivših igrača.
Danas klub okuplja mlade iz sela, ali i potomke doseljenika koji su se vratili iz većih gradova.
Parage — klub kao čuvar identiteta
U Paragama, gdje su poslije Drugog svjetskog rata naseljeni Srbi iz Hercegovine, djeluje FK Budućnost Parage.
Na starim fotografijama u klupskim prostorijama vide se generacije igrača, a prezimena otkrivaju porijeklo iz Hercegovine.
„Mi smo mali klub, ali imamo veliku istoriju. Naši osnivači su donijeli običaje iz Hercegovine, a fudbal je bio način da ih prenesu na djecu“, kaže sekretar kluba.
FK Budućnost Parage
Sport kao most između generacija
U svim ovim sredinama sport ima posebnu ulogu.
Klubovi nisu samo sportske organizacije, već mjesta gdje se prenosi tradicija, običaji i sjećanja.
U Novom Sadu, gdje danas živi veliki broj potomaka doseljenika, često se organizuju turniri na kojima učestvuju klubovi iz Gajdobre, Ravnog Sela i Paraga.
„Kad se sretnemo, to je više od utakmice. To je susret ljudi sa istim korijenima“, kaže jedan od organizatora turnira.
Lopta koja čuva porijeklo
Dok sunce zalazi nad igralištem u Gajdobri, djeca nastavljaju da igraju fudbal i nakon završetka treninga. Stariji ih posmatraju sa klupa, prepoznajući u njima novu generaciju koja nastavlja tradiciju.
Sportski klubovi Srba iz Bosne i Hercegovine u Vojvodini tako ostaju mnogo više od sporta — oni su čuvari porijekla, mjesta gdje se prošlost i sadašnjost susreću na zelenom terenu.
