Na padinama Fruške gore, među manastirima i vinogradima Srema, već gotovo dva vijeka održavaju se skupovi koji imaju snažnu istorijsku i simboličku vrijednost za srpski narod.
Od čuvene Majske skupštine 1848. godine u Sremskim Karlovcima, do savremenog Sabora Srba iz Bosne i Hercegovine, Fruška gora ostala je mjesto susreta, identiteta i zajedništva.
Majska skupština – početak političkog buđenja
U vrijeme evropskih revolucija 1848. godine, Srbi iz južne Ugarske okupili su se u Sremskim Karlovcima od 13. do 15. maja.
Na sabor su došli predstavnici srpskih crkvenih opština, građanstva i vojnih struktura.
Donijete su istorijske odluke: proglašena je Srpska Vojvodina, za patrijarha je izabran Josif Rajačić, dok je za vojvodu imenovan Stevan Šupljikac.
Ovaj događaj označio je početak borbe za autonomiju Srba u okviru tadašnje Habsburške monarhije i ostao trajno upisan u političku istoriju srpskog naroda.
Fruška gora – srpska Sveta gora
Fruška gora, poznata i kao „srpska Sveta gora“, vijekovima je bila duhovno i političko utočište.
Posebno mjesto u toj tradiciji ima Manastir Krušedol, koji je često bio mjesto okupljanja i donošenja važnih odluka.
Upravo na ovom prostoru danas se održava i Sabor Srba porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Sabor Srba iz BiH na Fruškoj gori
Posljednjih decenija, na Fruškoj gori se održava Sabor Srba iz Bosne i Hercegovine, najčešće kod manastira Krušedol.
Ovaj skup okuplja hiljade ljudi porijeklom iz Bosna i Hercegovina, posebno iz Republike Srpske i biše Republike Srpske Krajine.
Manifestacija ima kulturni, duhovni i identitetski karakter.
Program počinje svetom liturgijom, nakon čega slijedi kulturno-umjetnički program, narodno veselje i susreti zavičajnih udruženja.
Na saboru učestvuju predstavnici udruženja iz Novog Sada, Beograda, ali i iz gradova Republike Srpske poput Banja Luke, Prijedora i Gradiške.
Za mnoge učesnike, ovaj sabor predstavlja mjesto susreta raseljenih Krajišnika i očuvanja tradicije, običaja i identiteta.
Kontinuitet okupljanja
Istoričari ističu da savremeni sabor Srba iz BiH simbolično nastavlja tradiciju narodnih okupljanja na Fruškoj gori.
Iako različiti po vremenu i okolnostima, i Majska skupština i današnji sabor imaju zajedničku ideju — očuvanje identiteta i zajedništva.
Fruška gora tako ostaje mjesto gdje se istorija i savremenost susreću, a narod, bez obzira na granice i udaljenosti, pronalazi zajednički prostor okupljanja.
