Malo je poznato da su današnji Laktaši bila vrlo važna destinacija rimskih imeratora.
Iako nema dokaza da je neko od njih boravio baš ovde tragovi rimski naseobina su na svakom koraku.
Vjerovatno su i rimljani znali za termalnu vodu.
Dokaz za to su i ostaci Rimske terme – rimsko javno kupatilo čiji su dijelovi otkriveni i sačuvani početkom ovog vijeka.
Na lokalitetu Rimske terme Laktaši nalaze se temelji rimskog javnog kupatila — balneuma, koji datira iz perioda od prvog do četvrtog vijeka.
Arheološka istraživanja iz 1998. godine potvrdila su postojanje rimskog kompleksa sa sistemom podnog grijanja, kao i nalaze keramike, stakla i hipokaustnih cigli.
„Svaki kamen koji ovdje pronađemo govori o razvijenom rimskom naselju“. Govorili su tada poznati arheolozi iz Jugoslavije.
Naselje uz rimski put
Istoričari smatraju da su Laktaši bili dio šire mreže rimskih naselja uz komunikaciju koja je povezivala unutrašnjost Balkana sa sjevernim provincijama.
U blizini su se nalazile stanice i naselja poput Ad Fines i Castra, što potvrđuje strateški značaj ovog prostora u rimsko doba.
Danas kroz Laktaše prolaze moderne saobraćajnice, ali su Rimljani još prije dvije hiljade godina prepoznali značaj ovog prostora — blizinu rijeke Vrbas, termalne izvore i plodnu ravnicu.
Voda koja je privukla Rimljane
U obližnjoj Slatina pronađeni su tragovi rimskog prisustva, uključujući novčiće i arheološke ostatke, što potvrđuje da je područje bilo naseljeno još u antičko doba.
Termalni izvori igrali su ključnu ulogu. Ljekovita voda korištena je još u rimsko vrijeme, a pretpostavlja se da su Rimljani ovdje razvili banjski kompleks koji je služio za odmor i liječenje.
Stariji mještani i danas prepričavaju kako su kao djeca pronalazili komade cigle i kamenja.
„Nismo znali da je rimsko. Kasnije su arheolozi došli i rekli da je to dio kupatila“, kaže mještanin iz Slatine.
Otkriće iz 19. vijeka
Ostaci rimskog kupatila na lokalitetu Zidine otkriveni su još 1889. godine, kada su mještani naišli na zidove i arheološke predmete.
Sistematska istraživanja i konzervacija obavljena su tek početkom 2000-ih, kada su pronađeni bronzani novčići, fragmenti posuda i ostaci zidova dimenzija približno 30 sa 18 metara.
Arheolozi su tada potvrdili postojanje grijanja pomoću hipokausta — sistema toplog vazduha koji je kružio kroz podove i zidove, što je predstavljalo visoku tehnologiju rimskog vremena.
Tišina rimskih zidova
Danas, dok sunce obasjava ostatke zidina, teško je zamisliti gužvu koja je nekada postojala.
Terme nisu bile samo kupatila — bile su centar društvenog života, mjesto razgovora, odmora i trgovine.
Blizina Banja Luka učinila je da Laktaši ubrzano rastu, ali dio rimske istorije ostao je sačuvan ispod zemlje.
„Ovo je tek mali dio onoga što postoji. Veći dio naselja vjerovatno još nije istražen“, kažu naši sagovornici iz Laktaša
Laktaši su danas mali ali ubrzani grad sa razvijenom industrijom ali ispod te svakodnevnice je istorija koja i dalje čeka da bude otkrivena.
