Washington Post: Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

Washington Post: Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

Kvalitet ukrajinske vojske, koja se nekada smatrala značajnom prednošću u odnosu na Rusiju, degradirana je tokom godinu dana gubitaka.

Zbog toga mnogi najiskusniji borci više nisu na frontu, što je navelo neke ukrajinske funkcionere da dovedu u pitanje spremnost Kijeva da pokrene dugo očekivanu proljetnu ofanzivu, piše „Washington Post“ u velikoj analizi situacije na bojištu.

Procjene: Rusi izgubili 200.000 ljudi, Ukrajinci 120.000

Američki i evropski funkcioneri procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka sukoba u februaru prošle godine, u poređenju s oko 200.000 na ruskoj strani, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.

Ukrajina krije svoje gubitke, čak i od svojih najvjernijih zapadnih saveznika.

Statistiku na stranu, priliv neiskusnih novaka, koji su dovedeni da popune gubitke, promijenio je profil ukrajinskih snaga, koje takođe pate od manjka municije, ponajprije artiljerijskih i minobacačkih granata, piše „The Washington Post“.

„Najvrednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao sa poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja“, rekao je komandant u 46. vazdušno-jurišnoj brigadi, koji se identifikovao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

„Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni“, dodao je Kupol.

Pesimizam od prvih linija do Kijeva

Takve sumorne procjene proširile su opipljiv, iako uglavnom neizgovoren pesimizam od prvih linija do Kijeva. Nesposobnost Ukrajine da izvede toliko očekivanu kontraofanzivu podstaknula bi nove kritike da su Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici predugo čekali, sve dok snaga već nije okopnila, da pojačaju programe obuke i osiguraju oklopna borbena vozila, uključujući tenkove Bradley i Leopard.

Situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću kontraofanzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je odbrana Bahmuta, rekao je jedan američki funkcioner.

Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće kontraofanzive.

„Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa“, rekao je Jermak.

Situacija na ruskoj strani je još gora

A na ruskoj strani situacija je možda još gora. Tokom sastanka NATO-a u februaru ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Valas rekao je da je 97 odsto ruske vojske već raspoređeno u Ukrajini i da Moskva trpi nivoe iscrpljenosti iz Prvog svjetskog rata.

Kupol je rekao da se nada da će Vašington osigurati bolju obuku za ukrajinske snage i da će ukrajinske trupe koje se čuvaju za nadolazeću kontraofenzivu imati više uspjeha od neiskusnih vojnika koji sada drže front pod njegovom komandom.

„Uvijek se vjeruje u čudo. Ili će to biti masakr ili će to biti profesionalna kontraofanziva. Postoje dvije mogućnosti. Biće kontraofanziva u svakom slučaju“, rekao je Kupol.

Ostaje neizvjesno koliko će povećana zapadna vojna pomoć i obuka preokrenuti ravnotežu u takvoj proljetnoj ofanzivi, s obzirom na ožiljke iscrpljivanja koji se počinju pokazivati.

Jedan visoki funkcioner ukrajinske vlade nazvao je broj tenkova koje je Zapad obećao simboličnim. Drugi su funkcioneri privatno izražavali pesimizam da će oprema stići na bojno polje na vrijeme.

„Volio bih vjerovati u našu veliku kontraofanzivu, ali pitam se – čime?“ 

„Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protivofanzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se – čime? Možda ćemo imati neke lokalizovane proboje“, rekao je ukrajinski funkcioner te nastavio:

„Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofanzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo toliko ljudi“.Takva analiza daleko je manje optimistična od javnih izjava ukrajinskog političkog i vojnog rukovodstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je 2023. kao „godinu pobjede“ za Ukrajinu.

Njegov šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov govorio je o mogućnosti da Ukrajinci ovog ljeta provedu odmor na Krimu.

Komandant kopnene vojske optimista, ali pod uslovom da stigne sva pomoć

„Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I stvarno je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri“, rekao je general-pukovnik Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za „The Washington Post“.

Na prvim linijama, međutim, raspoloženje je tmurno.

Kupol, koji je pristao da ga fotografišu i rekao kako razumije da bi se mogao suočiti s osudom zbog davanja iskrene procjene, opisao je odlazak u bitku s novacima koji nikada nisu bacili bombu, koji su napuštali svoje položaje pod vatrom i kojima je nedostajalo samopouzdanja u rukovanju vatrenim oružjem.

Njegova jedinica se zimi povukla iz Soledara u istočnoj Ukrajini nakon što su ga opkolile ruske snage koje su kasnije zauzele grad.

Kupol se sjeća kako su stotine ukrajinskih vojnika u jedinicama koje su se borile uz njegovu jedinicu jednostavno napustile svoje položaje dok su borci ruske grupe Wagner napredovali.

Potpukovnik Kupol kaže da je nakon godinu dana rata njegova jedinica neprepoznatljiva. Od oko 500 vojnika, otprilike 100 ih je ubijeno u borbi, a još 400 ranjeno.

Kupol je rekao da je bio jedini vojni profesionalac u batalonu i opisao je muke s vođenjem jedinice sastavljene isključivo od neiskusnih vojnika.

„Dobijam 100 novih vojnika. Ne daju mi vremena da ih pripremim, nego kažu da ih odmah vodim u bitku. Oni jednostavno odbace sve i pobjegnu. To je to. Znate li zašto? Pitam jednog vojnika zašto ne puca, a on kaže: ‘Bojim se zvuka pucnja.’ I iz nekog razloga nikad nije bacio bombu. Trebamo NATO-ove instruktore u svim našim centrima za obuku, a naše instruktore treba poslati tamo u rovove. Jer nisu uspjeli u svom zadatku“, objasnio je Kupol.

Opisao je ozbiljne nestašice municije, uključujući nedostatak običnih minobacačkih granata, kao i granata za MK 19 američke proizvodnje.

Nestašica artiljerijskih granata

Ukrajina se takođe suočila s akutnom nestašicom artiljerijskih granata, koju su Vašington i njegovi saveznici pokušavali riješiti.

Rasprave o tome kako ojačati ukrajinske zalihe dominiraju dnevnim sastancima o ratu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

Napori Vašingtona podržali su ukrajinsku borbu, ali stope korištenja su vrlo visoke, a nestašica i dalje postoji.

„Vi ste na prvoj liniji. Idu prema vama, a nema ničega za pucanje“, rekao je Kupol.

Kupol je rekao da se Kijev mora usredsrediti na bolju pripremu novih trupa na sistematski način.

„Ispada da samo dajemo intervjue i govorimo ljudima da smo već pobijedili, samo još malo, dvije sedmice, i mi ćemo pobijediti“, rekao je on.

Dmitro, ukrajinski vojnik kojeg „The Washington Post“ identifikuje samo imenom iz bezbjednosnih razloga, opisao je iste uslove.

Neki od manje iskusnih vojnika koji služe s njim u 36. brigadi marinaca u Donjeckoj regiji boje se napustiti rovove. Granatiranje je s vremena na vrijeme toliko intenzivno, rekao je Dmitro, da jednog vojnika uhvati napad panike, a zatim ga slijede drugi.

„Bili su potpuno izgubljeni“

Prvi put kad je vidio potresene suborce, rekao je Dmitro, pokušao je s njima razgovarati o realnosti rizika. Sljedeći put su samo pobjegli sa položaja.

„Ne krivim ih. Bili su potpuno izgubljeni“, objasnio je Dmitro.

Izazovi proizlaze iz velikih gubitaka. General Valerij Zalužni, vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u avgustu da je poginulo gotovo 9.000 njegovih vojnika.

U decembru je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da je broj poginulih do 13.000. Ali zapadni funkcioneri iznijeli su više procjene, a ukrajinske procjene ne uključuju daleko veći broj ranjenih koji više nisu sposobni za borbu.

Njemački zvaničnik: Ukrajinci ne dijele informacije s nama, ne vjeruju nam

Jedan njemački zvaničnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000.

„Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju“, rekao je on.

Istovremeno Sirski tvrdi da od početka januara raste ruska ofanziva.

Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u februaru da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobilisanih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi.

Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje municije.

Rizici za Ukrajinu u nadolazećim mjesecima posebno su visoki jer zapadne zemlje koje pomažu Kijevu žele vidjeti mogu li ukrajinske snage ponovo preuzeti inicijativu i osloboditi više teritorija od ruske kontrole.

Rusija se takođe suočava s problemima municije, ljudstva i motivacije – i zabilježila je samo marginalne dobitke posljednjih mjeseci uprkos napetom stanju ukrajinskih snaga. Koliko god bili teški gubici Ukrajine, ruski su još gori, rekao je američki zvaničnik.

„Pitanje glasi je li relativna prednost Ukrajine dovoljna za postizanje njihovih ciljeva i mogu li se te prednosti održati. To ne zavisi samo od njijh nego i od Zapada“, rekao je Majkl Kofman, vojni analitičar CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

Vašington dovodi u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče iz Bahmuta

Uprkos izvještajima o neobučenim mobilisanim ruskim borcima koji su bačeni u bitku, Sirski je rekao da su oni koji sada stižu dobro pripremljeni.

„Moramo živjeti i boriti se u ovoj stvarnosti. Naravno, to nam je problematično. Tjera nas da budemo precizniji u gađanju, detaljniji u izviđanju, pažljiviji u odabiru položaja i organizovanju interakcije između jedinica. Nema drugog načina“, kaže on.

Nedavni ruski uspjesi – posebno oko Bahmuta – nisu značajno promijenili stanje na bojnom polju, a američki vojni zvaničnici kažu da, čak i ako Rusija zauzme Bahmut, bilo bi to od malog strateškog značaja.

Ali s obzirom na velike žrtve koje Ukrajina tamo trpi, zvaničnici u Vašingtonu doveli su u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče.

Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da se povuče iz grada još od januara, rekao je američki funkcioner.

Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bitka za Bahmut iscrpljuje tamošnje ruske snage – uglavnom Wagnerove borce koji su u posljednje vrijeme bili najefikasniji na protivničkoj strani – te da ukrajinske jedinice koje brane grad ionako nisu bile predviđene za raspoređivanje u nadolazećim ofanzivnim operacijama.

Ukrajina je izgubila mnogo svojih mlađih časnika koji su prošli američku obuku u prošlih devet godina, nagrizajući korpus lidera koji su pomogli razlikovati Ukrajince od njihovih ruskih neprijatelja na početku invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

Sada te snage moraju biti zamijenjene.

„Mnogi od njih su poginuli“, rekao je.

Strah od mobilizacije u Ukrajini

Na početku invazije Ukrajinci su požurili dobrovoljno se prijaviti za vojnu dužnost, ali sada su se muškarci širom zemlje počeli bojati da će im se na ulici uručiti poziv.

Ukrajinska unutrašnja sigurnosna služba nedavno je zatvorila Telegram račune koji su pomagali Ukrajincima da izbjegnu lokacije na kojima su vlasti dijelile pozive.

U početku su SAD usredsredile svoju obuku na nove sisteme oružja koje su odlučili poslati Kijevu, kao što su oružja M777 i raketni bacači HIMARS.

U januaru, nakon gotovo godinu dana sukoba, SAD su počele obučavati ukrajinske snage u kombinovanom ratovanju.

Samo je jedna jedinica od oko 650 ljudi dosad završila obuku u Njemačkoj.

Dodatne ukrajinske jedinice završiće obuku do kraja marta, a program će se prilagođavati kako se budu razvijale potrebe Ukrajine, rekao je potpukovnik Garon Garn, portparol Pentagona.

„Ministar obrane Lojd Ostin i dalje je usredsređen na to da Ukrajina dobije obuku koja joj je potrebna za trenutnu borbu“, rekao je Garn te dodao da SAD rade danonoćno kako bi ispunile sigurnosne potrebe Ukrajine, uz ulaganje milijardi dolara u proizvodnju i nabavku topničke municije.

Obuka novih vojnika

„Suština je da Ukrajinci dobijaju ono što im treba, kada im to treba. I kao što su predsjednik Džozef Bajden i ministar Ostin više puta naglasili, nastavićemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno“, rekao je Garn.

Uprkos novoj opremi i obuci, američki vojni zvaničnici smatraju da su ukrajinske snage nedovoljne za napad duž cijelog fronta.

Rusija je postavila značajnu odbranu, pa se trupe obučavaju da istražuju slabe točke koje bi im omogućile proboj tenkovima i oklopnim vozilima.

Velika Britanija takođe obučava ukrajinske novake. Prošle godine oko 10.000, a očekuje se još 20.000 ove godine. Evropska unija je rekla da će 2023. obučiti 30.000 Ukrajinaca.

Ukrajina je čuvala vojnike za proljetnu ofenzivu i obučavala ih kao dio novookupljenih jurišnih brigada. Kijev takođe organizuje jedinice oko novih borbenih vozila i tenkova koje zapadne zemlje osiguravaju.

Sirski je rekao da je usredsređen na držanje linije protiv ruskih napada dok njegovi zamjenici pripremaju vojnike za sljedeću ofanzivu.

Ukrajinski general: Moramo kupiti vrijeme

„Moramo kupiti vrijeme da pripremimo rezerve“, rekao je Sirski, misleći na ukrajinske vojnike koji se obučavaju u inostranstvu sa zapadnim oružjem:

„Znamo da moramo izdržati ovaj napad kako bismo pravilno pripremili pričuve koje će učestvovati u budućim akcijama. Neki ljudi brane, drugi pripremaju napad“.

Američki zvaničnici rekli su da očekuju da će ukrajinska ofanziva započeti krajem aprila ili početkom maja te su itekako svjesni hitnosti snabdijevanja Kijeva jer bi dugotrajni rat mogao ići u prilog Rusiji, koja ima više ljudi i novca i proizvodi više oružja.

Upitan na nedavnom kongresnom saslušanju koliko bi još američke pomoći moglo biti potrebno, politički savjetnik Pentagona Kolin Kal rekao je poslanicima Predstavničkog doma da ne zna.

„Ne znamo tok sukoba. Moglo bi završiti za šest mjeseci, a moglo bi završiti za dvije godine, tri godine“, rekao je, prenosi „Index.hr„.

autor:ATV foto:ATV

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.