Turčin odlučio da nauči srpski jezik i to baš u Banjaluci.Već nekoliko mjeseci živi u Republici Srpskoj.
Tansu Jurur (Yürür) ima 33 godine. Veoma je obrazovan, zanima ga istorija ovdašnjih naroda i želi da pomogne Republici Srpskoj.
U Banjaluci je dva mjeseca, gdje na Filološkom fakultetu izučava srpski jezik. Naš grad nije odabrao nimalo slučajno za to.
– Po zanimanju sam geograf. Zanimaju me migracije, posebno na Balkanu, i odlučio sam da za potrebe master rada istražujem posljedice ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini. Zbog toga sam u vašu zemlju došao 2020. godine i tu me zatekao početak pandemije i lokdaun. Kada je postalo dozvoljeno putovati, vratio sam se i nastavio sa istraživanjem, pa sam proputovao od Beča do Trebinja za potrebe master rada – priča za Srpskainfo ovaj zanimljivi mladić iz Turske.
Predavanja jednom sedmično
U toku pisanja master rada razgovarao je s mnogobrojnim ljudima i iz prve ruke se uvjerio da realnost ratnih dešavanja ima i drugu stranu.
– Priča o ratu u BiH se svodi na Srebrenicu i opsadu Sarajeva. Nažalost, takva je percepcija u Evropi, pa i u Turskoj. Ja sam želio da čujem i drugu stranu. Lično sam se uvjerio i u stradanja Srba u proteklom ratu. Te činjenice sam predočio i svom mentoru, koji nije prihvatio da o tome pišem, vjerovatno iz političkih razloga – ne krije Tansu.
Ipak, nije se dao obeshrabriti, bio je uporan da u master rad unese sve činjenice. Promijenio je mentora.
– Zbog toga sam izgubio oko pola godine, ali nisam želio da odustanem. Ne može se istina prećutkivati – objašnjava Tansu Jurur, koji je inače zaposlen u jednom turskom institutu koji se bavi upravo istraživanjem Balkana.
Sve su to razlozi zbog kojih je odlučio da dođe u Banjaluku da izučava srpski jezik.
– Smatram da je srpski jezik originalan jezik naroda koji žive ovdje. Zato nisam izabrao bosanski jezik – kaže Tansu koji je, nažalost, poprilično razočaran nastavom na fakultetu.
Mislio je da će imati svaki dan predavanja, ali je to samo jednom sedmično! Zbog toga mu je, kako kaže, postalo dosadno u Banjaluci i vratiće se nazad u Tursku u junu.
Razočarenje
O nama je stvorio sliku koju ne krije.
– Ono što me najviše iznenadilo i razočaralo jeste indiferentnost ljudi. Mogu da razumijem da su stariji takvi, ali nikako ne mogu da prihvatim da su i mladi nezainteresovani i ravnodušni. Oni bi trebalo da budu pokretačka snaga, a njih nigdje nema; djeluju u zatvorenim krugovima i primjećujem da im je uglavnom veoma stalo kako su obučeni i da imaju brendiranu odjeću i obuću. Svijet tako ne bi trebalo da funkcioniše – sa žarom priča Tansu koji je primjetio i nezainteresovanost kod studenata.
Kaže, dođu na predavanje i odu, dođu i odu, i ne interesuju se za nešto drugo.
U Turskoj na fakultetima, kaže, studenti se druže, razgovaraju, dogovaraju zajedničke aktivnosti i akcije.
– Ja to ovdje ne vidim. Često od ljudi čujem kako nedostaje sistemski pristup i rješenje. OK. Ali, mislim da su potrebne prvo promjene u načinu razmišljanja. Tek onda se može očekivati i sistemski pristup – prenosi Tansu svoja zapažanja.
Trudio se da nađe sagovornike sa kojima će da vježba srpski jezik, ali i da nešto nauči. Međutim, nije baš naišao na zainteresovanost, zbog čega je razočaran.
– Ljudi su nepovjerljivi. U zgradi u kojoj stanujem pozdravljam se s komšijama i to je sve. Niko me nije pitao ni ko sam, ni odakle sam, ni šta radim ovdje – kaže Tansu.
Turizam
U Turskoj je tri godine radio kao turistički vodič, a Turska u posljednjih nekoliko godina ima izuzetne rezultate u turizmu.
– U Republici Srpskoj nema velike industrije i znamo da je neće biti. Ovdje nema inovacija i znamo da velikih neće biti. Pa, zašto se ne okrenete turizmu kada imate sve uslove da ostvarujete dobre rezultate od toga, ali i dobre prihode? Ja vam mogu pomoći i smatram da Republici Srpskoj treba pomoć u turizmu, a možete da potražite i pomoć od ljudi iz Grčke, koji imaju velika i pozitivna turistička iskustva – smatra Tansu.
Najbolja reklama je kada se, po njegovom iskustvu u radu u turizmu, turista vrati u svoju zemlju i priča lijepe stvari o ljudima kod kojih je bio, odnosno zemlji koju je posjetio.
– Za dobre rezultate mora se poboljšati usluga. Turisti žele da vide bogatu i raznovrsnu kuhinju. Upravo zbog toga Turska ima mnogo turista. Ovdje sam dva mjeseca i nisam naišao na raznovrsnu hranu. Ćevap, burek, ćevap, burek, dosta više toga. Kuhinja mora da bude bogata. Ako u Banjaluci ne mogu da nađem tu raznovrsnost u kuhinji, šta onda da očekujem, recimo, u Foči!? Vjerujte, turista želi raznovrsnu hranu. Mi smo se u Turskoj uvjerili u to – poručuje Tansu.
Njegov plan je i da upiše doktorat, čak je mislio da to bude ovdje, kod nas. Međutim, mišljenje mu se promijenilo upravo zbog naše indiferentnosti. Konačnu odluku još nije donio. Razmisliće.
autor:srpskainfo.com foto:srpskainfo.com
