The post Dodik: Branio sam imovinu Republike Srpske, platio cijenu i nije mi žao appeared first on Faktor magazin.

Samo četiri dana nakon ispadanja Njemačke u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva od Paragvaja, Julijan Nagelsman (Julian Nagelsmann) podnio je ostavku na mjesto selektora „Elf“, prenose njemački mediji.

The post Nagelsman više nije selektor Njemačke appeared first on Faktor magazin.

Policija sumnja na brojna kršenja zakona a do sada je tužilaštvu podneseno više krivičnih prijava.

Posljednja krajem aprila ove godine.

Vidić je, prema sumnji policije, podigao novac sa blagajne opštine a nije adekvatno opravdao podignuti novac.

Time je prekršio  zakon i to čl 315/1 Krivičnog zakona Republike Srpske.

Sumnja policija.

Izuzeti su brojni dokazi koji su predati tužiilaštvu. 

Ovo nije prva prijava protiv Vidića.

Policija je podnijela i prijavu protiv Vidića i za zloupotrebu „tešku 287.000 maraka.

Načelnik Broda prijavljen za zloupotrebu ”tešku” 287.000 KM

Sve ukupno do sada , prema saznajima Faktormagazina, protiv Vidića podneseno pet prijava i policija se ne zaustavlja na tome.

Inače, prema nezvaničnim informacijima Zoran Vidić trebao bi se naći na listi SDS-a za Narodnu skupštinu iz ove izborne jednice.

Skandalozno: SDS-ov načelnik Broda dva sata ćaskao sa hrvatskim predsjednikom uoči stradanja Srba u Sijekovcu

The post Bivši načelnik Broda Zoran Vidić po lupom policije i tužilaštva – Brojne krivične prijave za zloupotrebe appeared first on Faktor magazin.

Organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik istakao je da je čast biti nosilac liste ove stranke za predstojeće izbore za Izbornu jedinicu tri za Narodnu skupštinu Republike Srpske, na kojoj su ljudi od integriteta, obrazovani, sa iskustvom i rezultatima, odani i posvećeni Srpskoj.

The post Dodik: Čast je biti nosilac liste SNSD-a, na kojoj su ljudi od integriteta, odani Srpskoj appeared first on Faktor magazin.

Zenička policija obaviještena je sinoć u 20.45 časova od Službe hitne medicinske pomoći da su u Kantonalnu bolnicu prevezli djevojčicu, rođenu 2020. godine, koja je u besvjesnom stanju.

Ljekar je konstatovao smrt, ali se nije mogao izjasniti o uzroku, javljaju federalni mediji.

Uviđaj su na licu mjestu obavili pripadnici Službe kriminalističke policije MUP-a Zenićko-dobojskog kantona.

The post Tijelo šestogodišnje djevojčice pronađeno u stanu appeared first on Faktor magazin.

Osim Igora Dodika koji će nositi listu, snagu i jasnu želju da partija ostvari najbolji rezultat pokazao je i Goran Maričić.

Prvi put da predsjednik GrO SNSD Banja Luka ne nosi listu u ovoj izbornoj jednici.

Očigledno je zajednička procjena bila da je organizacioni sekretar najbolji za nosioca liste jer se posljednje vrijeme zajedno sa Maričićem fokusirao na Banja Luku i ovu izbornu jedinicu.

Potpredsjednik Vlade Alen Šeranić je visoko četvrti na listi.

Zanimljiv je raspored žena na listi.

Logičan izbor za drugu poziciju je Nevena Todorović, dirketor Doma zdravlja koja je na prošlim izborima ostvarivala solidne rezultate.

„Doktorski lobi“ zaokružili su Goran Talić i Nikola Šobot.

Već iskusini političkmi takmaci sa zavdinim brojem ličnih glasova na proteklim izborima.

Možda najveće iznenađenje liste je Nataša Radulović kao peta te Zorica Kuzmanović Vasilić.

Tu su još Snježana Ružičić, načelnica Jezera i očigledno nova nada Šipova Jelena Pavlović.

Ribnik predstavlja takođe novo lice Daliborka Davidović.

Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo predstavljaće Miroslav Janković, direktor Puteva.

Načelnik Mrkonjić Grada Dragan Voođević biće izbor ekipe oko Zorana Tegletije.

Na kraju ali ne manje važni Bogoljub Zeljković, Mladen Ilić i Srđan Mazalica.

Rad u skupštinskim klupama dao je rezultate a svako od njih pojedinačno može donijeti dosta glasova.

Evo liste SNSD za IJ3 pic.twitter.com/lYmLUZRa6J

— Zoran Šarenac (@sarenaczoran) July 2, 2026

Igor Dodik i Goran Maričić odigraće najvažniju ulogu u ovoj izbornoj jednici.

SNSD već nekoliko godina bilježi loše rezultate.

Nove snage i energija koja se vidjela na terenu posljednjih mjeseci već daje rezultate.

The post Ovo su kandidati za poslanike SNSD-a u najvažnijoj IJ3! Nove nade iz Šipova i Ribnika, Čelinac dao Jankovića a Banja Luka prvih sedam mjesta appeared first on Faktor magazin.

Petrović je naveo da će, uprkos, kako je rekao, “otežanim okolnostima”, učiniti sve da SDS ostvari dobar rezultat na oktobarskim izborima, ističući da vjeruje da se “poljuljano povjerenje naroda može vratiti” i da se “ono što je narušeno može popraviti”.

Govoreći o kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, Branku Blanuši, Petrović je podsjetio da ga je upravo on ranije predložio za tu funkciju.

“Ja sam bio taj koji je profesora Branka Blanušu predložio kao kandidata za predsjednika Republike Srpske i ne kajem se. U tom momentu sam tako mislio, osjećao, vjerovao i želio. Od tada do danas stvari su se promijenile, ali poštujem odluku Glavnog odbora SDS-a da Branko Blanuša bude kandidat za predsjednika”, napisao je Petrović.

Istovremeno je poručio da i dalje vjeruje da je Blanuša “dobar čovjek”, da mu se ne može osporiti stručnost, obrazovanje i činjenica da je “neukaljan”, izrazivši očekivanje da će do izbora biti sačuvano jedinstvo i povjerenje unutar stranke.

Petrović je u objavi otkrio i detalje sa sjednice Glavnog odbora, navodeći da je njegov stranački kolega i prijatelj Vladimir Ljubojević predložio da se članovi Glavnog odbora izjasne i o njegovoj kandidaturi za predsjednika Republike Srpske.

“Vrlo hrabro i otvoreno Vladimir Ljubojević je juče predložio da se Glavni odbor SDS-a izjasni vezano i za moju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske, sa idejom da Glavni odbor odluči i odabere između profesora Branka Blanuše i mene. Vladimir Ljubojević mi je rekao da je odluku da ovakav prijedlog iznese na sjednici Glavnog odbora donio zbog osjećaja odgovornosti, zbog kolebanja koja su se proteklih mjeseci desila unutar SDS-a i zbog iskazane želje ljudi, običnog naroda širom Republike Srpske”, naveo je Petrović.

Dodao je da je namjera bila da se organizuje “fer i korektno glasanje”, ali da do toga nije došlo.

“Zamisao je bila da se organizuje fer i korektno glasanje, međutim do toga nije došlo, objašnjeno nam je da za tako nešto nemamo ni vremena ni mogućnosti”, napisao je Petrović.

S druge strane, Petrović je potvrdio da nije podržao odluku da kandidat SDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH bude Marinko Božović.

“Ja sam jedan od petoro ljudi iz Glavnog odbora koji su bili protiv. Svoju riječ sam dao kao čovjek i moju ličnu podršku ima Nebojša Vukanović. Smatram da je nakon toliko godina poštene i istinske opozicione borbe zaslužio priliku i podršku svih nas. To je bio moj stav i ostaje tako”, poručio je Petrović.

Božoviću je poželio dobro zdravlje i sreću u izbornoj trci, uz ocjenu da će “sarajevska struja još jednom imati priliku da pokaže svoju istinsku snagu”, podsjetivši da je na prethodnim izborima kandidat SDS-a za istu funkciju bio Mirko Šarović.

Osvrnuo se i na kandidature iz Bijeljine za Narodnu skupštinu Republike Srpske, navodeći da će iz tog grada na izbore izaći aktuelni narodni poslanici Mirjana Orašanin i Tomica Stojanović.

“Odlučeno je da ispred Bijeljine trku za poslanička mjesta povedu aktuelni poslanici Mirjana Orašanin i Tomica Stojanović. Ja im na tom putu želim mnogo sreće i uspjeha”, naveo je Petrović.

U završnici objave poručio je da SDS i dalje ima šansu za dobar izborni rezultat, ali samo ukoliko bude spreman na unutrašnje promjene.

“Idemo u trku, tako je kako je. Vremena još ima i pobjeda nije nemoguća. Samo ako želimo da budemo konkurentni, onda se mnogo toga mora promijeniti i moramo se najprije pogledati u ogledalo i biti načisto sami sa sobom”, napisao je Petrović.

Objavu je započeo stihom Bore Đorđevića: “Na istoku stare priče, na zapadu ništa novo”, kojim je simbolično opisao atmosferu nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a održane u Bijeljini.

Petrovićevo obraćanje uslijedilo je nakon višednevnih spekulacija o njegovom nezadovoljstvu odlukama stranačkog rukovodstva, uključujući navode da nije dobio odriješene ruke za sastavljanje kandidatskih lista SDS-a u Bijeljini. U javnosti su se pojavile i spekulacije da bi mogao biti kandidat za predsjednika Republike Srpske ispred druge političke opcije, međutim u večerašnjoj objavi nije najavio napuštanje SDS-a niti vlastitu kandidaturu, već je poručio da ostaje u stranci i da će dati doprinos njenom izbornom rezultatu.

Rok za predaju kandidatura i kandidatskih lista Centralnoj izbornoj komisiji BiH ističe u ponedjeljak, 6. jula, prenosi BL portal.

The post Ljubiša Petrović JAVNO PODRŽAO NEBOJŠU VUKANOVIĆA ali ostaje u SDS-u! appeared first on Faktor magazin.

Iza sebe je ostavio pustoš i duboko podijeljenu zemlju kojoj će trebati godine, pa i decenije da se stabilizuje, ako je to uopšte i moguće.

Najvažnije oblasti u kojima je intervenisao Kristijan Šmit

• Državna imovina
• Izborni zakon BiH
• Ustav Federacije BiH
• Finansiranje izbora
• Krivično zakonodavstvo
• Memorijalni centar Srebrenica
• Finansiranje političkih stranaka
• Finansiranje institucija BiH
• Centralna izborna komisija
• Institucije kulture

Za vrijeme njegove „vladavine“ BiH je od koliko toliko funkcionalnog protektorata došla u stanje institucionalnog rasula i potpunog nepovjerenja među narodima. Obesmislio je demokratiju, a odlukama i dekretima kojima je vladao, možda i trajno je zapečatio unutrašnje podjele, kojih je uvijek bilo, ali nikada kao sada. Svojim histeričnim ispadima, kakav je bio onaj u Goraždu 2022. godine, Šmit je u potpunosti srušio iluziju da je BiH suverena država i pokazao da je ona „feud“ ili poligon za iživljavanje stranih birokrata.

Šmit na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021

Šmit je na poziciju visokog predstavnika došao 1. avgusta 2021. godine naslijedivši Valentina Incka, koji je, ako se sa ove distance pogleda, možda i najviše uradio za BiH, i to isključivo iz razloga što nije nametao zakone kao njegovi prethodnici.

U vrijeme Incka, političari su koliko-toliko sarađivali, a institucije, iako slabe, bile su bar prividno funkcionalne. Posljednjeg dana svog mandata Incko je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida, i ta njegova odluka izazvala je oštre reakcije, najviše iz razloga što se smatralo da je era nametanja zakona prošla.

Ostavka Šmita

Ostavku na mjesto visokog predstavnika, Šmit je podnio u maju, i to pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, što je i sam priznao.

„Mogu samo reći da je došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD“, rekao je jednom prilikom Šmit.

Njegovo imenovanje na poziciju visokog predstavnika nije prošlo Savjet bezbjednosti i zbog toga ga Republika Srpska nikada nije priznala.

Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika zamijenio je američki diplomata Luis Krišok, koji će na toj funkciji biti kao vršilac dužnosti, što je prvi put u istoriji.

U nastavku teksta donosimo vam sve odluke koje je nametnuo Šmit

1.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.

Propisao je da „državnom imovinom“ može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina i jasno naveo da se tom imovinom smatraju poljoprivredno zemljište, rijeke i šume. Cilj ove odluke bio je da se spriječe entiteti, u prvom redu Republika Srpska, da prodaju tu imovinu.

2.       Nalog o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ovaj nalog donesen je istog dana (12. aprila 2022. godine) kada i izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Suština ovog naloga je da se blokira zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a kojim se nepokretna imovina proglašava vlasništvom entiteta.

3.       Odluka kojom se donosi odluka o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za opšte izbore u Bosni i Hercegovini 2022. godine.

4.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

5.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.

Ovim odlukama iz juna 2022. godine Šmit je obezbijedio novac za opšte izbore zakazane za 2. oktobar 2022. godine i odobrio isplatu 12,5 miliona KM Centralnoj izbornoj komisiji. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona Šmit je propisao da se CIK-u mora obezbijediti novac za izbore u roku od 15 dana od dana kada CIK donese odluku. Kako bi spriječio ministra finansija da blokira isplatu sredstava, Šmit je izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH propisao da zahtjev CIK-a može izvršiti zamjenik ministra finansija.

Posljedica njegove odluke je da je umjesto Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, odluke o odobravanju novca CIK-u u nekoliko navrata potpisivao Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora.

6.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

U julu 2022. godine Šmit je opet nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kojim je uveo stroža pravila protiv zloupotrebe javnih resursa od strane funkcionera tokom kampanje. Povećane su i kazne za prekršaje i govor mržnje na 30.000 KM, a posljedica ovoga je drastično kažnjavanje političkih partija koje su platile stotine hiljada KM kazni.

7.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Na sam dan održavanja izbora 2. oktobra 2022. godine Šmit je promijenio pravila za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, kao i raspodjelu mjesta u Domu naroda. Suština ove odluke je da se uvode rokovi za imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH te da to može uraditi i manji broj delegata od ranije propisanog. Cilj je bio osigurati da se vlast u FBiH formira brzo nakon izbora, a kasnije odluke i nametanja potvrdiće tadašnje sumnje da se sve radi kako bi se mimo rezultata izbora formirala vlast u FBiH bez SDA.

8.       Odluka kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim izmjena Izbornog zakona BiH na dan izbora, Šmit je nametnuo određene amandmane na Ustav Federacije BiH koji se odnose na sastav Doma naroda u Federaciji BIH, ali i izbor sudija Vrhovnog suda FBiH. Ovo nametanja amandmana dio je paketa sa Izbornim zakonom BiH, a cilj je da se u FBiH što prije formira vlast. Ipak, kasnije, Šmit je suspendovao i Ustav FBiH na 24 sata kako bi omogućio da „trojka“, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, formiraju vlast. (Pogledaj odluku br. 11)

9.       Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.

Ovom odlukom iz februara 2023. godine izmijenjeno je pravilo korištena donatorskih sredstava Memorijanog centra. Suština odluke je da je izmijenjeno pravo o korištenju donatorskih sredstava i, umjesto isključivo za ukop žrtava i podizanje nišana, uz saglasnost donatora ostatak se može koristiti i za druge svrhe.

10.     Obavijest o primjeni naloga visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine na Zakon Republike Srpske o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ova odluka Šmita iz februara 2023. godine uslijedila je nakon što je Ustavni sud BiH u septembru 2022. godine donio odluku čija je suština da Republika Srpska ne može samostalno da reguliše državnu imovinu. Iste te godine Republika Srpska je praktično usvojila isti zakon kao onaj koji je Šmit u aprilu 2022. godine stavio van snage. Šmit je svojom odlukom u principu rekao da ni novi zakon koji je u usvojila Srpska ne može stupiti na snagu.

11.     Odluka kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom Šmit je praktično suspendovao Ustav Federacije BiH i omogućio da nova vlada bude izabrana, iako nju nije predložio jedan od potpredsjednika Federacije BiH (Refik Lendo, potpredsjednik FBiH koji dolazi iz SDA). Praktično, ovom odlukom Šmit je nametnuo novu Vladu Federacije BiH.

12.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

13.     Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

14.     Odluka kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Odlukama o izmjenama ova tri zakona Šmit je praktično uveo novo krivično djelo u sva tri krivična zakona koje se odnose na podmićivanje izabranih i javnih funkcionera. Za ova krivična djela predviđene su kazne do deset godina zatvora, oduzimanje stečene imovine kao i zabrana obavljanja javne funkcije.

15.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom iz jula 2023. godine Šmit je izazvao najveću krizu u zemlji. Nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH Šmit je nametnuo da onaj koji ne poštuje odluke visokog predstavnika može biti kažnjen zatvorom do pet godina i biće mu zabranjeno obavljanje funkcije. Ova odluka Šmita uslijedila je nakon što je Republika Srpska donijela zakone o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, ali i odluka Šmita. Kasnije, zbog kršenja ovog nametnutog člana Krivičnog zakona BiH podignuta je optužnica protiv Milorada Dodika, u to vrijeme predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, v.d. direktora „Službenog glasnika BiH“. Dodik je po tom zakonu i osuđen i ostao je bez funkcije predsjednika Republike Srpske, dok je Lukić oslobođen. Posljedice ove Šmitove odluke osjećaju se i danas. U tom postupku, proisteklom iz Šmitovog nametanja pokazali su se svi apsurdi BiH kao države. Recimo, Šmit koji je sve nametnuo nije mogao biti saslušan kao svjedok, a za Sud BiH prihvatljivo je da nametnuta odluka Šmita vrijedi od dana objavljivanja na veb stranici OHR-a, a ne od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

16.     Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

17.     Odluka kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH

18.     Obavijest o Zaključku u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine.

Ovim odlukama Šmit je poništio ono što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila, međutim vlast je i dalje tvrdila da su ti zakoni na snazi. U jednom periodu vlast je tvrdila jedno, ali su sudovi i dalje u Republici Srpskoj poštovali ono što je rekao Šmit. Kasnije, sama vlast „kapitulirala“ je pred Šmitom i povukla je sve sporne zakone, iako je mjesecima tvrdila suprotno. Obaviješću o zaključku koji je donio Šmit praktično je optužena Republika Srpska da krši Ustav BiH, ali su i pozvane institucije BiH da reaguju i da primjenjuju njegove izmjene Krivičnog zakona, što se na kraju i desilo.

19.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine

Ovim izmjenama Šmit je proširio nadležnosti ove institucije na polje istraživanja i edukacije mladih. Glavni cilj Šmitovog nametanja bila je borba protiv negiranja genocida kao i lakše prikupljanje istorijskih dokumenata.

20.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom iz marta 2024. godine Šmit je ozbiljno intervenisao u Izborni zakon BiH na način da je uveo nove tehnologije u izborni proces. Osim toga, zaštitio je članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na način da ostaju na svojim funkcijama bez obzira na istek mandata. Dao je i značajno veća ovlaštenja CIK-u, posebno kada je riječ o biračkim odborima.

21.     Ispravak odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Ova odluka praktično je dio njegove prethodne odluke s tim da je u ispravljenoj odluci samo dodat član da članovi Centralne izborne komisije BiH ostaju na funkciji i kada steknu uslove za penziju. Danas, od sedam članova CIK-a tri su stekla uslove za penzionisanje, ali i dalje obavljaju funkcije, što je suprotno svim zakonima o radu.

22.     Nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ovim nametanjem Šmit je pokušao da odblokira rad sedam institucija kulture na nivou BiH, međutim njegov nalog da se uredi ovo pitanje i obezbijede sredstva za funkcionisanje ovih institucija do danas nije sproveden.

23.     Nalog kojim se proglašava da se Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske br. 02/1-021-1562/24, 02/1-021-1563/24 i 02/1-021-1564/24, donesenim na njenoj 16. posebnoj sjednici održanoj 24. i 25. decembra 2024. godine, krše obaveze i odgovornosti Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, i kojim se zabranjuje sprovođenje navedenih zaključaka.

Ovi zaključci Narodne skupštine Republike Srpske odnosili su se na to da „neizabrani stranac“, u ovom slučaju Šmit, nema prava da nameće zakone, zatim da se zloupotrebljavaju Sud i Tužilaštvo BiH zbog sudskog postupka protiv Dodika. Narodna skupština Republike Srpske zaključkom je „obavezala“ Vladu da u roku od 30 dana uputi u proceduru zakon kojim će urediti proceduru da se o pitanjima o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH prethodno izjasni Narodna skupština Republike Srpske.

24.     Odluka kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenu Srpsku.

Ovom odlukom Šmita iz aprila 2025. godine praktično je zabranjeno finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžeta. Razlog za to je to što nisu podržavali „politike utemeljene na Dejtonskom mirovnom sporazumu“.

25.     Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH.

Ovom odlukom propisano je da u slučaju kada BiH izgubi neki spor sa stranim investitorom, štetu treba da namiri organ koji je prouzrokovao tu štetu, a ne budžet BiH. Takođe, u okviru ovoga nametnuo je odluke da se iz dobiti Centralne banke BiH obezbijedi novac za nabavku novih tehnologija za izbore te da se iz prikupljenih sredstava od putarina namiri dug od 120 miliona KM koji je po osnovu međunarodne arbitraže Republika Srpska imala prema „Vijaduktu“.

autor: http://nezavisne.com

The post Šmit otišao, a iza sebe ostavio haos appeared first on Faktor magazin.

Istraga eksplozije koja se dogodila Monaku, a čija je meta verovatno bio ukrajinski oligarh Vadim Jermolajev, usmerena je na ženu u tridesetim godinama koja živi u Nemačkoj i koja je, kako piše Figaro, navodno ostavila paket s eksplozivom ispred njegove kuće.

Gotovo četiri dana prošla su od eksplozije u Kneževini Monako, koja je, po svemu sudeći, bila usmerena na Jermolajeva.

Istražitelji pokušavaju da rekonstruišu tok napada, a na osnovu snimaka sa nadzornih kamera u Kneževini izdvojena je osoba za koju se sumnja da je umešana u incident.

Na snimcima se vidi osumnjičena sa velikim crnim šeširom, crnim prslukom preko bele odeće i belim sportskim patikama.

Premijer Monaka Kristof Mirman prethodno je izjavio da je eksplozivna naprava sadržala šrafove i sačmu i da se u prvi mah razmatrala mogućnost terorističkog napada.

Monako Foto: Printscreen/Instagram, Printscreen/X, VALERY HACHE / AFP / Profimedia, SEBASTIEN NOGIER/EPA

Međutim, glavni tužilac Monaka Stefan Tibo saopštio je da incident nije kvalifikovan kao teroristički akt, već da je pokrenuta istraga zbog pokušaja ubistva i postavljanja eksplozivne naprave na javnoj površini.

Francuski mediji navode da je moguća meta napada bio Vadim Jermolajev, biznismen poreklom iz Dnjepra koji danas ima kiparsko državljanstvo.

Ukrajina ga je 2023. godine sankcionisala zbog navodnog poslovanja na Krimu, što je on ranije negirao.

Kurir.rs/Figaro

The post ŠOK OTKRIĆE U ISTRAZI BOMBE BAČENE NA UKRAJINSKOG OLIGARHA „Žena ostavila paket sa eksplozivom“ appeared first on Faktor magazin.