Kako noćne smjene utiču na vaše srce i kako da se izborite s tim?

Kako noćne smjene utiču na vaše srce i kako da se izborite s tim?

Baš kao što ste poslije njih umorni i letargični, noćne smjene mogu da naruše usklađivanje vaših unutrašnjih tjelesnih satova, što može da utiče na srce, rezultati su jedne skorašnje studije. Ali stručnjaci kažu da postoje načini da se prevari tijelo kako bi se izborilo sa teretom noćnog rada.

 

Ako ste nekada radili posao čije se smjene stalno mijenjaju, znate da se od noćnih smjena osjećate slabo i letargično, ali da li ste znali da to može da bude loše i po vaše srce?

Novo istraživanje pokazalo je tačno zašto – a sve ima veze sa „tjelesnim satovima“ mozga i srca.

Oni zbog promjene obrazaca smjena mogu da postanu neusklađeni, a srce zbog toga da postane podložno disfunkcionalnosti.

A to može da bude veoma loše po vaše srce.

Studija MRC Laboratorija molekularne biologije sa Kembridža bavila se unutrašnjim satom u svakoj ćeliji srca koji tokom dana mijenja hemijsku ravnotežu ćelije.

Vašem tijelu je potrebno da srce radi jače kad je aktivno – a ono to postiže tako što ubrza rad srca.

„Kako kuca srce određuju dve stvari: signali iz mozga i nivoi natrijuma i kalijuma u svakoj ćeliji srca, koji su pokretači njegovog rada“, rekao je za BBC doktor Džon O’Nil, koji je predvodio ovo istraživanje.

„Kod zdravih ljudi ovi brojni ćelijski satovi usklađeni su jedni sa drugim“, kaže on.

Ali nova studija je pokazala da kad mijenjamo smjene na poslu, mozak se prilagodi prilično brzo, dok  tjelesni satovi koje imamo u svakoj ćeliji srca zaostaju za njim.

„Imate nekoliko dana kad su signali iz mozga neusklađeni s onim što srce očekuje“, dodaje doktor O’Nil.

„I zbog toga mislimo da su radnici u smjenama ranjiviji kad se prebacuju sa jedne smene na drugu.“

Ovo povećava rizik od raznih srčanih stanja, posebno tokom prebacivanja između dnevnih i noćnih smjena, mada mora da se napomene da je rad u smjenama samo jedan od mnogih faktora rizika za nastanak srčanih problema, kao što su godine, pol, porodičnu istoriju i način ishrane.

„Postoji veliki broj štetnih srčanih događaja“, kaže doktor O’Nil.

„Najstrašniji se zove ‘iznenadna smrt srca’, kod koje se srce naprosto zbuni i neko vrijeme prestane da radi.

„I ako vam se ne ukaže ljekarska pomoć, to može da se završi smrću.“

Srećom, ovaj scenario je veoma rijedak, ali pokazalo se da rad u smjenama povećava rizik ne samo od srčanih problema, već i poremećaja u varenju, poremećaja raspoloženja i povećava ukupni rizik od dobijanja raka u odnosu na ljude koji rade samo dnevne smjene.

„Poređenje koje prave epidemiolozi je da je čitav životni vijek narušenog cirkadijalnog ritma – ako se stalno prebacujete sa dnevne na noćnu smjenu, na primjer – ekvivalentan pušenju pakle cigareta dnevno“, kaže doktor O’Nil.

Ovaj rizik neke vlade uvažavaju – u Danskoj, na primjer, oni koji su radili noćne smjene više od 20 godina i dobili rak imaju pravo na odštetu.

Da biste bili u formi i zdravi, svi vaši biološki satovi moraju da budu precizno usklađeni jedni sa drugim.

A da biste to do kraja postigli, najbolje je imati dnevnu rutinu spavanja noću i hranjenja i rada danju, ali za milione radnika to nije opcija.

Stručnjaci za san, međutim, kažu da možemo da preduzmemo razne praktične korake da bismo smanjili štetu koju nam čini noćni rad.

„Nama ljudima lako je da odložimo naš interni telesni sat, baš kao i matični časovnik u mozgu“, kaže doktorka Renata Riha, konsultantkinja za respiratornu i medicinu sna na Univerzitetu u Edinburgu.

Ona kaže da bi radni raspored najidealnije trebalo da započne dnevnim smjenama, pa večernjim smjenama i da se konačno lagano prebaci na noćne smjene.

Preporučljive su duže rotacije noćnih smjena od najmanje dvije nedjelje zato što naše tijelo tako ima vremena da im se prilagodi.

„Svim satovima je potrebno oko nedelju dana da se prebace – matičnom časovniku zaduženom za lučenje melatonina (hormon sna), ali i satovima u svim drugim organima tijela“, kaže doktorka Riha.

Ona tokom noćne smjene preporučuje kratku drijemku od 20 do 30 minuta.

U prosjeku je odrasloj osobi potrebno sedam do osam sati sna, ali nije svaki san isti.

Spavanje tokom dana često ume da bude slabijeg kvaliteta, uskraćujući tijelu prijeko potreban odmor.

Doktorka Riha kaže da noćni radnici treba da probaju da spavaju čim dođu kući.

„Pokušajte da spavate u tihoj, hladnoj i zamračenoj sobi.

„Možete da stavite masku za oči ako nemate zavjesu ili roletne da biste blokirali sunčevu svjetlost. Možete da koristite i čepove za uši“, kaže ona.

„Ako vam je soba topla, smislite način da je ohladite, od korišćenja hladnog jastuka do ventilatora. Smanjenje temperature prevari vaše tijelo da pomisli da je vrijeme za spavanje.“

 

Varanje tijela

 

Vježba i zdrava i uravnotežena ishrana takođe mogu da pomognu, ali ključno je tempiranje.

Ishrana i vježba utiču direktno na satove u čitavom tijelu, kroz promjene u insulinu i tjelesnoj temperaturi, zasebno.

Možemo da prevarimo naša tijela da prihvate novo vrijeme izlažući se svjetlu i jedući obilan „doručak“ prije nego što započnemo noćnu smjenu, a zatim izbjegavajući hranu i svjetlo tokom čitavog novog „noćnog vremena“.

„Ne postoji pilula koju možemo da uzmemo (još) koja će resetovati naš sat, ali ako prelazite sa dnevnih na noćne smjene, morate samo da preokrenete čitavu dnevnu rutinu prije prve noćne smjene i poslije da je se držite“, kaže doktor O’Nil.

„To će vam pomoći da se brže prilagodite i izbjegnete mnoge neželjene nuspojave.“

 

Izvor: BBC

Share

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *