Pauza od društvenih mreža čuva mentalno zdravlje

Pauza od društvenih mreža čuva mentalno zdravlje

Naučnici iz Velike Britanije novim istraživanjem otkrili su kako je jednosedmični prekid korištenja društvenih mreža kod ispitanika uzrokovao značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije i uopšteno mentalnog blagostanja.

Stručnjaci kažu da je vrlo lako upasti u obrazac propadanja ili opsesivnog skeniranja društvenih mreža u potrazi za lošim vijestima, pogotovo kada nam algoritmi društvenih medija nastoje dati još više onoga što već gledamo.

Međutim, naučnici Univerziteta u Batu kažu da je dobar način da se oslobodite lošeg raspoloženja i zaštitite mentalno zdravlje odmor od društvenih mreža.

Kažu da čak i jednosedmični odmor od mreža poput Facebooka, Twittera i Instagrama može smanjiti vaše simptome i uopšteno poboljšati vaš osjećaj dobrobiti.

Takođe može osloboditi nekoliko sati vremena koje možete iskoristiti za druge aktivnosti. Zapravo, neki učesnici nove studije izvijestili su da su dobili čak devet sati sedmično.

Kako bi proučili učinak prekida korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje, dr Džef Lambert i njegov tim nasumično su smjestili 154 svakodnevna korisnika društvenih mreža u dobi od 18 do 72 godine u jednu od dvije grupe.

Od prve grupe zatraženo je da se sedam dana suzdrže od korištenja društvenih mreža. Drugoj je dopušteno da nastavi normalno.

Polazne ocjene dobijene su za depresiju, anksioznost i dobrobit. Prije pauze, ljudi su izvijestili da su u prosjeku na društvenim mrežama provodili oko osam sati sedmično.

Tokom studije, naučnici su prikupili statističke podatke o vremenu koje su učesnici istraživanja proveli pred ekranom kako bi potvrdili da su zaista uzeli pauzu. Otkrili su da su oni na pauzi imali prosječno 21 minut vremena ispred ekrana tokom cijele sedmice, dok je druga grupa koristila mreže oko sedam sati.

Nakon sedam dana, osobe koje su uzele pauzu primijetile su značajno poboljšanje simptoma anksioznosti i depresije, kao i bolje osjećanje dobrobiti u poređenju s onima koji nisu.

Lambertov tim piše da bi u budućnosti želio istražiti mogu li prekidi na društvenim mrežama pružiti trajne prednosti, što bi ih možda učinilo dijelom upravljanja mentalnim zdravljem ljudi, prenosi „Klix„.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.