Spriječite laži djeteta: Šta da radite kad vam govore neistinu?

Spriječite laži djeteta: Šta da radite kad vam govore neistinu?

Iako su laži djeteta obično bezazlene, ukoliko roditelji ne reaguju na njih, mogu preći u naviku.

Laži mališana mogu biti i vrlo bezazlene, a počinju da se javljaju oko treće godine. Brojni su razlozi, od traženja pažnje, želje za postizanjem određenog cilja, pa do želje za impresioniranje drugih kako bi se pokazali jačima ili boljima…

Ne treba zanemariti ni činjenicu da djeca u ranom djetinjstvu upijaju sve oko sebe poput sunđera, pa tako i roditeljske laži. Ako dijete čuje da je roditelj u njegovoj blizini rekao nešto što nije istina, makar to govorio drugim ljudima, te se na prvi pogled čini da to nema veze sa samim djetetom, djeca će to primijetiti i postepeno takvo ponašanje prigrliti kao ispravno, prihvatljivo i poželjno.

Dijete zaključuje da je u redu lagati, jer to vidi kao nešto normalno.

Takođe, praksa je pokazala da zlostavljena, pa čak i zanemarena djeca najčešće lažu, iako nije pravilo. Tim lažima stvaraju svoj svijet u kojem su voljeni i zaštićeni, za razliku od onog stvarnog.

Laganje se često primijećuje i kod djece koja imaju nisko samopouzdanje, pa misle da su njihovi prijatelji u svemu bolji, da imaju bolje i ljepše igračke, odjeću.. Zato će oni često izmisliti da kod kuće imaju određenu igračku, da su bili na putovanjima koja se zapravo nisu dogodila, da su im roditelji po zanimanju nešto drugo nego što zaista jesu..

Mališani mogu početi da vjeruju kako je izgovorena laž zapravo istina, a to za sobom može povući brojne kasnije probleme.

Postavite jasna pravila i iskreno razgovarajte o tome šta je laž

Da bi dijete uopšte znalo šta je laž i zašto ona nije poželjna, mora biti upoznato s razvojem socijalnih vještina. Pričanje istine jedna je od njih, a dijete će to savladati jedino učenjem o tome šta je to i zašto se ne smije lagati.

Na konkretnom primjeru mu možete objasniti šta je to laž, ali i pojasniti kako se drugi osjećaju kada im neko laže. Možete se dotaći i tzv. „ja poruka“ pa djetetu staviti do znanja kako se vi osjećate kada ono laže.

Ako vam dijete tokom razgovora kaže da i vi lažete, pa vam navede i konkretnu situaciju, nemojte tvrditi da to nije istina. Priznajte grešku, pojasnite djetetu zašto ste to uradili i recite da se više neće ponoviti. Jedino tako će ponovo steći povjerenje u vas i gledati vas kao uzora. Nemojte ga plašiti oštrim kaznama, ali daje do znanja da može ostati bez omiljenih igračaka ili gledanja animiranih filmova.

Čitajte im priče o toj tematici

U pojašnjavanju toga šta je to laž i zašto se ona smatra lošom, značajno vam mogu pomoći terapeutske i problemske slikovnice o toj temi. Djeci se vrlo lako poistovjetiti s nekim likom u slikovnici ili dječjoj knjizi jer su mu slični, jer se slično osjećaju.

I zato su terapeutske i problemske priče, priče koje znaju put. Znaju put do njihovih osjećanja, razmišljanja, situacija, problema. Uz njihovu pomoć dijete prepoznaje situaciju u kojoj se i samo nalazi. Ali, kada ono primijeti da su likovi uspješno razriješili konflikte koji su imali sami sa sobom ili s drugima, osjetiće olakšanje.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.