Dogodilo se na današnji dan

Dogodilo se na današnji dan

Danas je subota, 04. decembar, 338. dan 2021. Do kraja godine ima 27 dana.

1154. – Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez izabran za papu, ustoličen za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan Četvrti.

1642. – Umro francuski državnik kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog, koji je svim silama nastojao da Francusku učini prvom silom u Evropi. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć NJemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u Sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete, a 1635. je osnovao Francusku akademiju.

1679. – Umro engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. NJegovo učenje spojilo je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Djela: „Elementa filozofika“ /ili „O tijelu“, „O čovjeku“, „O građaninu“/, „Levijatan“, „O političkom tijelu“.1732. – Umro engleski pisac Džon Gej, autor nadahnutih satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji „Prosjačka opera“, sastavljenoj od mnogih i sada popularnih balada.

1791. – Izašao prvi broj britanskog „Obzervera“, najstarijeg nedjeljnog lista u svijetu.

1795. – Rođen škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: „Francuska revolucija“, „O herojima“, „Život Fridriha Velikog“, „Sartor Resartus“, „Čartizam“, „Prošlost i sadašnjost“, „Pisma i govori Olivera Kromvela“, „Kritički eseji“ (sedam knjiga).

1798. – Umro italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga „životinjskim magnetizmom“. NJegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

1829. – Britanci u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica, prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa, na posmrtnoj ceremoniji.

1841. – U Beogradu u „Pozorištu na Đumruku“ održana prva predstava s diletantima – drama Jovana Sterije Popovića „Smrt Stefana Dečanskog“. Pozorište je organizovao srpski reditelj, scenograf, glumac, pisac i prosvjetni radnik Atanasije Nikolić. Tada je štampan prvi pozorišni plakat kod nas i raspisan prvi književno-dramski konkurs za djela „po narodnom karakteru i običajima ustrojenim“. Pozorište se održalo samo godinu dana.

1890. – Rođen srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih melodija, kojima se inspirisao za komponovanje. Napisao je „Spomenicu Stevanu Mokranjcu“ i etnomuzikološke studije „Muzičke karakteristike našeg juga“, „Muzičko djelo našeg sela“, „Narodne melodije u istočnoj Srbiji“. Djela: ciklusi horova „Žalne pesme“, „Pesme zemlje Skenderbegove“, „Pesme zemlje Raške“, solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

1892. – Rođen španski diktator Fransisko Franko, koji je, uz obilatu pomoć italijanskih fašista i njemačkih nacista, poslije trogodišnjeg građanskog rata koji je izazvao, 1939. slomio otpor legalnog demokratskog republikanskog poretka. Vlast je držao do smrti 1975.

1912. – Poslije pobjeda u Prvom balkanskom ratu balkanski saveznici Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska potpisali primirje s Turskom.

1922. – Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: „Đavo u tijelu“, „Parmski kartuzijanski manastir“, „Fanfan Lala“, „LJepotice noći“, „Crveno i crno“, „Veliki manevri“, „Idiot“, „Oholi“, „Opasne veze“, „Gospodin Ripoa“.

1924. – Umro srpski ljekar Vojislav Subotić, vodeći hirurg u Srbiji tog doba, šef Hirurškog odjeljenja Opštedržavne bolnice u Beogradu, osnivač Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavio je niz radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije.

1942. – Američka avijacija u Drugom svjetskom ratu prvi put bombardovala teritoriju Italije.

1943. – Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i turski predsjednik Mustafa Ismet Ineni u Kairu razmatrali zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali je Turska odbila da objavi rat NJemačkoj.

1945. – Umro američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1972. – Čileanski predsjednik Salvador Aljende izjavio u UN da američka telefonska i telegrafska kompanija ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto Pinoče je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je Aljende ubijen 11. septembra 1973, poslije čega je zaveo diktaturu.

1974. – Pad holandskog aviona „DC-8“, u blizini glavnog grada Šri Lanke – Kolomba, nije preživio niko od 191 putnika i članova posade.

1976. – Umro engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, kome je svjetsku slavu donio „Fantastični kvartet“, djelo za obou i gudačke instrumente i „Jednostavna simfonija“ za gudački kvartet, u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala djela: opere „Piter Grajms“, „Otmica Lukrecije“, „Albert Hering“, kompozicije za orkestar „Ratni rekvijem“, „Proljećna simfonija“, „Varijacije na temu Franka Bridža“.

1977. – Na jugu Malezije poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona koji je otela japanska teroristička grupa „Crvena armija“.

1977. – Diktator Žan Bedel Bokasa – na ceremoniji koja je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje – sam sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.

1980. – U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je posljedica sabotaže, poginuo portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro.

1989. – Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska, Demokratska Republika Njemačka, Poljska i SSSR – koje su okupirale Čehoslovačku 1968. – na sastanku u Moskvi su osudile vojnu intervenciju i saopštile da je to bilo „miješanje u unutrašnje poslove suverene Čehoslovačke“.

1993. – Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg građanskog rata u toj afričkoj zemlji.

1995. – U nesreći kamerunskog aviona „boing 737“ poginulo 72 od 77 putnika i članova posade.

1995. – Ministri inostranih poslova Evropske unije na sastanku u Briselu suspendovali sankcije SR Jugoslaviji.

1997. – U kanadskom gradu Otavi predstavnici 121 države potpisali istorijski sporazum o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.

1998. – Posljednji borci Crvenih Kmera predali se armiji Kambodže, čime je poslije dvije decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

2001. – Predsjedništvo BiH podnijelo Opštinskom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je od 1990. do 1993. godine namjerno uništen dio zapisnika i stenograma sa sjednica Predsjedništva Republike BiH.

2003. – Normalizovani trgovinski odnosi između Srbije i Crne Gore i SAD.

2006. – Vojska preuzela kontrolu nad vladom Fidžija, što je četvrti državni udar u ovoj zemlji od 1987. godine.

– Danas je Vavedenje presvete Bogorodice, dan kada je, prema hrišćanskom vjerovanju, mala Marija, prvi put uvedena u hram. Kada je Marija napunila tri godine, njeni roditelji Joakim i Ana doveli su je iz Nazareta u Jerusalim da je predaju Bogu u hram, u kojem je potom boravila devet godina. Vavedenje se smatra pretežno ženskim praznikom.

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.