Šmit Archives - Faktor magazin

„Šmit prije 15 dana nije uopšte razmišljao o ostavci“

FaktorAdmin — Fri, 22 May 2026 06:49:13 +0000

Kristijan Šmit prije 15 dana nije uopšte razmišljao o ostavci, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

„Ja sam bio uvjeren kada je došao gospodin Šmit u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sad drugi najdugovječniji visoki predstavnik poslije Valentina Incka. Sa njim sam razgovarao prije možda 15 dana. Nije bio uopšte u razmišljanju da će podnijeti ostavku“, naveo je Čović.

Dodao je da je plan bio da se to desi pred izbore, te da je Šmitova ostavka i za njega bila iznenađenje.

„Naš prijedlog je da se OHR treba transformisati. Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlašćenjima i da bude zaštitni mehanizam za Dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati“, poručio je Čović.

Kristijan Šmit okrivio Milorada Dodika za svoj odlazak

Kristijan Šmit napušta BiH protiv svoje volje, a za to je indirektno okrivio Milorada Dodika.

Nijemac za Dojče vele kaže da je lider SNSD-a Milorad Dodik i politika oko njega lobirala da napusti Sarajevo.

„On je angažovao lobističku firmu da se bori za tri stvari: da se omogući secesija, odnosno nezavisnost Republike Srpske, da se ukinu sudske presude protiv njega i da ja odem“, rekao je Šmit.

The post „Šmit prije 15 dana nije uopšte razmišljao o ostavci“ appeared first on Faktor magazin.

Iza Šmita „ostali samo dugmići“ – Šta sa odlukama OHR-a?

FaktorAdmin — Sun, 17 May 2026 18:52:59 +0000

Od OHR-a u BiH ostali su samo dugmići. Iza dugmića ostale su godine nametanja, mijenjanja zakona i političkog prekrajanja BiH.

Da priča o OHR-u polako dolazi do zida, čulo se i u Savjetu bezbjednosti UN-a.

Sve je više onih koji pitaju, kako je moguće da čovjek koji nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti mijenja zakone i kažnjava izabrane lidere?

Trn u oku je i pozivanje na bonska ovlašćenja.

Šmit ih po svemu sudeći nije ni mogao koristiti, jer dolaze iz glave 7. Povelje UN čiji je titular Savjet bezbjednosti.

,,Jedino SB može neko ime ili organizaciju da ovlasti da ih koristi. Ovđe se to nije desilo. Došlo je dakle do frakture čitavog Dejtonskog mirovnog ugovora. I u tom smislu ne čudi me stav Kine i Rusije. Može da nas raduje promijenjeni stav SAD-a. Što potvrđuje da po prvi put od početka 90ih do danas, naše aspiracije se podudaraju sa interesima i narativima globalnih super sila’’, rekao je Dragan Dakić, profesor međunarodnog prava.

Šmit je sam sebi davao ovlašćenja. Njegov mandat sramota je za Nemačku, kaže Aleksandar Vranješ.

Upoređuje ga i sa sredstvom kontrole Berlina na teritoriji BiH.

„Trampova administracija je već mnogo ranije nagovijestila da ne želi njemu da se produžava mandat, da treba da ode. Vidjeli smo to kod uskraćivanja finansiranja OHR-a. Oni će tek neku tranšu u decembru 2025. dati za OHR. Bilo je uopšte i haos unutar OHR-a kako će se plate isplaćivati, jer Amerika više ne finansira kao što je finansirala ranije“, rekao je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji.

U jedanaestom članu Bonske deklaracije piše da visoki predstavnik može odrediti vrijeme i mjesto sastanka zajedničkih institucija ukoliko oni to ne mogu da utvrde. Može da donese određene akte iz nadležnosti Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, takođe ako oni da ne mogu da se dogovore, a naknadno moraju dati saglasnost.

I treća stavka, odnosi se na odluke koje se tiču pojedinačnih nosilaca određenih funkcija koji sprječavaju sprovođenje Dejtonskog sporazuma.

,,Ni u jednoj od ove tri vrste nije dato ovlaštenje zakonodavne vlasti, nije spomenuta Parlamentarna skupština ili bilo koji od Domova, a to je jedini organ nadležan za zakonodavnu djelatnost na nivou BiH. I time jasno stavljeno do znanja da eventualno po Bonskom deklaraciji.. a opet kažem to je politički akt. On ne može imati bilo kakva pravna dejstva’’, rekao je Marko Romić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Sporne zakoni ne mogu se poništiti u Predstavničkom domu BiH. Mogu se donijeti novi, kaže poslanik Liste za pravdu i red Nenad Grković. Ukoliko bi SNSD predložio zakone, prvi bi ih, kako i sam kaže, podržao.

Puno nade u to ne polaže, jer postoji blokada u Domu naroda i negiranje kolega iz Federacije.

Sanja Vulić, ipak, rješenje vidi u tri načina.

,,Prvi je da taj Šmit ako ima karaktera koliko i crno ispod nokta pa i da mu oprostimo te milione sam poništi te gluposti oje je napisao. Druga je da dođe neko ko će biti relevantnom rezolucijom SB i da novi visoki predstavnik poništi sve te njegove brljotine. I treći da je Ustavni sud konačno uradi ono što je predsjednik Karan govorio a to je da zaštiti Ustavni poredak BiH. Upravo da poništi sve te njegove budalaštine, on nije zakonodavac i koje nisu u skladu sa Ustavom i zakonom’’, kaže Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Za 30 godina djelovanja stvorili su paralelni sistem, antidejtonsku BiH, kaže predsjednik Srpske.

Nije dovoljno da visoki predstavnici samo odu sa ovih prostora.

Sa sobom moraju odnijeti i sve antidejtonske odluke.

Jer, kako i sam kaže, to nije podloga na kojoj domaći lideri mogu da rade i grade dejtonsku BiH.

autor: http://atvbl.rs

The post Iza Šmita „ostali samo dugmići“ – Šta sa odlukama OHR-a? appeared first on Faktor magazin.

Maričić: Odlazak Šmita dokaz ispravne politike Srpske

FaktorAdmin — Tue, 12 May 2026 11:35:24 +0000

Odlazak Kristijana Šmita iz BiH dokazuje da je politika Republike Srpske ispravna i pravedna, jer se godinama upozoravalo na njegovo nelegalno djelovanje u BiH, izjavio je predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Goran Maričić.

Goran Maričić (foto: SNSD)

– To što Nijemac napušta BiH, navodno svojom voljom, može biti zvanična verzija za one koji su neupućeni i koji još nisu shvatili domete diplomatije Republike Srpske, koja je izvojevala još jednu važnu pobjedu na međunarodnoj sceni – poručio je Maričić.

Maričić je naglasio da je istina to da neizabrani stranac ne dobija podršku SAD, Rusije i Kine te da je sve, očigledno, tempirano pred sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o BiH, na kojoj će se govoriti i o OHR-u.

– Vjerovatno je lakše bilo `odustati` prije nego što u Savjetu bezbjednosti UN najveće svjetske sile jasno kažu da Šmit treba da ode – saopšeno je iz banjalučkog SNSD-a.

S obzirom na to kolika je primanja imao, a pominju se cifre od gotovo 40.000 evra mjesečno za platu i razne naknade, Maričić je ocijenio da je teško povjerovati da bi se neko odjednom odrekao toga, uz brojne privilegije koje je imao u BiH.

Maričić je ukazao da Šmitovo povlačenje za Republiku Srpsku nije dovoljno.

– Nelegalno izabrani stranac nanio je štetu Republici Srpskoj, njenim zvaničnicima i građanima, namećući odluke kojima su progonjeni legitimno izabrani predstavnici, rušena izborna volja i suspendovani zakoni koje je donosio parlament. Takvim odlukama produbljivao je krizu u BiH i onemogućavao domaćim političkim liderima, koje je narod birao, da donose odluke. Zato Šmit mora da odgovara za štetu koju je učinio narušavajući međunarodno pravo i međunacionalne odnose u BiH – naglasio je Maričić.

Maričić je najavio da će Republika Srpska tražiti odgovornost sudija i tužilaca koji su presuđivali na osnovu Šmitovih nelegalno nametnutih odluka.

– I oni su svojim radom direktno kršili Ustav i Dejtonski mirovni sporazum. Oni koji se kunu u BiH i njen Ustav, direktno su ga kršili. To ne smije proći tek tako – poručio je Maričić.

The post Maričić: Odlazak Šmita dokaz ispravne politike Srpske appeared first on Faktor magazin.

Danas debata Savjeta bezbjednosti o BiH

FaktorAdmin — Tue, 12 May 2026 06:07:27 +0000

Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o stanju u BiH zakazana je za danas, ali nije poznato da li će se Kristijan Šmit obratiti i iznijeti svoj šestomjesečni izvještaj nakon ostavke.

Vlada Republike Srpske uputila je svoj 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podršku Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH.

The post Danas debata Savjeta bezbjednosti o BiH appeared first on Faktor magazin.

Nervoznom Šmitu malo para, traži više

FaktorAdmin — Sat, 09 May 2026 10:24:26 +0000

Izvještaj Kristijana Šmita za sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o BiH, koja je zakazana za 12. maj, još nije zvanično distribuiran misijama država članica, što predstavlja presedan u odnosu na dosadašnju praksu, prema kojoj se dokumenti dostavljaju sedam do deset dana prije zasjedanja.

„Glas Srpske“ piše da je Šmit, prema informacijama iz diplomatskih izvora u UN, prethodnih dana u Njujorku imao više sastanaka o kojima javnost nije obaviještena, a nakon kojih je, kako tvrde izvori, bio vidno nervozan.

Izvještaj, ipak neformalno cirkuliše među diplomatskim predstavništvima, a u taj dokument je uvid imao „Glas Srpske“ koji piše da posebnu pažnju privlači dio u kojem se Šmit žali na finansijsku situaciju OHR-a i upozorava da bi nedostatak novca mogao ugroziti funkcionisanje ove kancelarije.

„Trenutna finansijska situacija nije u skladu sa ciljevima koje je utvrdio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira i mogla bi ugroziti ostvarivanje navedenog mandata kancelarije visokog predstavnika. Štaviše, svaka buduća transformacija Kancelarije visokog predstavnika zahtijeva adekvatno finansiranje“, navedeno je u izvještaju.

Najveći dio izvještaja Šmit posvećuje kritikama Republike Srpske i SNSD-a, dok se gotovo svaki pokušaj insistiranja na ustavnim pravima entiteta i konstitutivnih naroda karakteriše kao „napad na državu“.

Istovremeno, u izvještaju nema gotovo nijedne kritike upućene bošnjačkim političkim partijama.

U izvještaju se ne pominje ni nedavni prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH da se Iranska revolucionarna garda proglasi terorističkom organizacijom, niti činjenica da druga dva člana Predsjedništva nisu podržala taj prijedlog.

Nema ni osvrta na rast antisemitizma u Sarajevu, dok se, kako tvrde izvori upoznati sa sadržajem izvještaja, potpuno izostavlja pitanje radikalnog islama među dijelom bošnjačke političke scene.

Umjesto toga, izvještaj, prema istim izvorima, kritikuje one koji na takve pojave upozoravaju, nazivajući njihove stavove „podjelama i degradirajućim narativima usmjerenim uglavnom protiv jednog konstitutivnog naroda“.

The post Nervoznom Šmitu malo para, traži više appeared first on Faktor magazin.

Ko bi poslije Kristijana Šmita mogao u OHR?

FaktorAdmin — Mon, 20 Apr 2026 18:28:41 +0000

U političkim i diplomatskim krugovima sve češće se spekuliše o odlasku Kristijana Šmita iz BiH, iako zvanične potvrde još nema.

Istovremeno, sve su glasnija nagađanja o tome ko bi mogao preuzeti njegovu ulogu, dok pitanje budućnosti OHR-a ostaje otvoreno.

Sam Šmit nije dao jasan odgovor na pitanje o svom mandatu, već je u jednoj od izjava aluzivno poručio da odluka o nastavku rada zavisi od njega, što je dodatno podstaklo spekulacije u javnosti.

Mogući kandidati iz diplomatskih krugova

U diplomatskim krugovima već se pominje nekoliko imena koja bi mogla doći na čelo OHR-a.

Među njima najzvučnija Karen Pirs, Metju Rajkroft i Emanuel Žofre, navodi ATV. Pirsova je specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Ministarstvu vanjskih poslova se pridružila 1981. Između ostalog, bivša britanska ambasadorka u SAD-u i nekadašnja stalna predstavnica Velike Britanije u UN-u tako bi bila i prva žena na čelu OHR-a. Njenog sunarodnika Rajkrofta pamtimo kao bivšeg ambasadora Velike Britanije u BiH. 1989. se pridružio britanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je u NATO odjelu u Londonu, ali i voditelj političkog odjela Odjela za istočni Jadran. U toj ulozi je bio član britanske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu. Italijan Emanuel Žofre se ističe kao najozbiljniji kandidat. Bio je ambasador EU u Srbiji. Na tu dužnost je došao nakon četvorogodišnjeg mandata ambasadora EU u Izraelu. Između ostalog, radio je i u Delegaciji EU pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Iako su svi iskusne diplomate, u BiH je neophodan dijalog.

Pozivi na unutrašnji dijalog i preispitivanje uloge OHR-a

Politički analitičari ukazuju da pitanje novog visokog predstavnika ne bi trebalo posmatrati izolovano od šireg konteksta budućnosti OHR-a. Adnan Huskić smatra da je neophodno pokrenuti unutrašnji dijalog u BiH koji bi doveo do smanjenja potrebe za ovom institucijom.

– Potrebno je da domaći akteri pokažu spremnost da preuzmu odgovornost i izgrade mehanizme, prije svega pravosudne, koji bi mogli rješavati sporove bez intervencije visokog predstavnika – istakao je Huskić.

S druge strane, politički analitičar Dragomir Vuković ukazuje da je prvobitna uloga visokog predstavnika bila da nadgleda sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da se u praksi često išlo u pravcu širenja ovlašćenja.

– Ključno pitanje je da li će budući visoki predstavnik djelovati u okvirima Dejtona ili nastaviti dosadašnju praksu – naglasio je Vuković.

OHR i dalje predmet podijeljenih stavova

Iako se licitira imenima mogućih nasljednika, u dijelu političke javnosti u Republici Srpskoj i dalje dominira stav da je uloga OHR-a prevaziđena i da bi ovu instituciju trebalo zatvoriti.

S druge strane, dio međunarodne zajednice i dalje BiH posmatra kao zemlju u kojoj je prisustvo visokog predstavnika neophodno za stabilnost i funkcionisanje institucija, što ukazuje da će rasprava o budućnosti OHR-a i njegovog čelnika ostati aktuelna i u narednom periodu.

autor: http://glassrpske.com

The post Ko bi poslije Kristijana Šmita mogao u OHR? appeared first on Faktor magazin.

Šmit se petlja u stvari koje ni na koji način nisu vezane za njega

FaktorAdmin — Sun, 19 Apr 2026 21:28:20 +0000

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović reagovala je na izjave Kristijana Šmita, te upitala kakve veze s njim ima prisustvo tri člana Predsjedništva BiH na Antalija forumu u Turskoj?

– Još važnije, kakve veze s njim imaju evropske integracije ili energetska efikasnost? Šmit nastoji glumiti relevantnost i petljati se u stvari koje ni na koji način nisu vezane za njega – upitala je Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks, reagujući na poruku koju je Šmit poslao, a u kojoj je istakao “važnost prisustva svih članova Predsjedništva BiH i ministra vanjskih poslova u Savjetu ministara forumu u Antaliji”.

Kакве везе с Kристијаном Шмитом има присуство три члана Предсједништва БиХ на Анталија форуму у Турској? Још важније, какве везе с њим имају европске интеграције или енергетска ефикасност? Шмит настоји глумити релевантност и петљати се у ствари које ни на који начин нису везане… pic.twitter.com/kFVcQ1tPKb

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) April 19, 2026

The post Šmit se petlja u stvari koje ni na koji način nisu vezane za njega appeared first on Faktor magazin.

Šmit odlazi a imenovanje drugog neće biti po željama Sarajeva

FaktorAdmin — Thu, 09 Apr 2026 05:21:12 +0000

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Kristijan Šmit definitivno odlazi iz BiH, te istakla da je propaganda da će na njegovo mjesto doći neko iz Velike Britanije.

To u Sarajevu, kaže Cvijanovićeva, postavljaju na način – ako nije Njemačka, onda to mora biti Velika Britanija, ali neće oni to diktiritati.

„Propagandna mašinerija izbacuje sada i ime željenog kandidata, ali nije to baš tako. To je malo složeniji proces nego što su to zamislili“, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

The post Šmit odlazi a imenovanje drugog neće biti po željama Sarajeva appeared first on Faktor magazin.

Komisija zaključila: „Kristijan Šmit nema pravo da nameće zakone u BiH

FaktorAdmin — Fri, 13 Feb 2026 13:00:23 +0000

Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije imenovan u skladu sa odlukom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), nisu bile ustavne.

Najvažnije

Zaključak se odnosi na izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Šmit.
Povod je zahtjev Ustavnog suda BiH da se Komisija izjasni o ustavnosti.
Petković kaže da očekuje da Ustavni sud BiH uvaži zaključak Komisije.

Zaključila je to Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, na sjednici koja je održana u petak, 13. februara 2026.

Ustavni sud BiH podnio zahtjev

Komisija je zaključak donijela povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH, koji je od Komisije tražio da se izjasni o ustavnosti Krivičnog zakona BiH, odnosno o apelaciji koju su uputili poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Oni su, podsjetimo, tražili ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koju je nametnuo Kristijan Šmit, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

„Usvaja se zaključak kojim se konstatuje da visoki predstavnik u BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su navedene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine neustavne“, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH, nakon održane sjednice Ustavnopravne komisije.

Petković: Očekujemo da Ustavni sud BiH uvaži zaključak

Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije PD PS BiH, rekao je za „Nezavisne novine“ da očekuje i da se nada da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo stav da niko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može da donosi zakone bez obzira na funkciju koju obnaša.

„Ovo je prvi put da je Ustavnopravna komisija PD PS BiH zauzela stav da visoki predstavnik nema pravo da donosi, a u ovom slučaju nameće zakone jer to nije u skladu sa Ustavom BiH“, kazao je Petković.

Prema njegovim riječima, zaključak je usvojen sa četiri glasa za i tri glasa protiv.

autor: http://nezavisne.com

The post Komisija zaključila: „Kristijan Šmit nema pravo da nameće zakone u BiH appeared first on Faktor magazin.