U narednih nekoliko sedmica SDP bi trebao izabrati novog predsjednika. Ipak, u vezi s ovim pitanjem u stranci je i dalje prisutan zavjet šutnje, pa protagonisti SDP-a ovu činjenicu gotovo da i ne spominju u javnosti.
SDP je još 2015. godine uveo pravilo “jedan član – jedan glas”, što omogućava svim članovima stranke da biraju predsjednika.
Nermin Nikšić je prema ovom pravilu dva puta biran za predsjednika.
No, istovremeno je broj mandata ograničen na dva kako bi se spriječio slučaj “Lagumdžija”, odnosno praksa da jedan čovjek decenijama vodi stranku.
To znači da bi ove godine Nikšić morao odstupiti s mjesta predsjednika stranke.
Najizglednija imena
Iako SDP zvanično još ne izlazi s imenima kandidata, u javnosti se uveliko špekulira oko mogućih nasljednika Nikšića na ovoj poziciji.
Za sada se kao najizglednija čine imena Vojina Mijatovića, Denisa Bećirovića, Jasmina Imamovića i Zukana Heleza.
Na prvu se čini da bi Bećirović, s obzirom na poziciju člana Predsjedništva, bio najizgledniji kandidat za čelnika stranke.
No, unutar samog SDP-a mnogi tvrde da bi, uz funkciju u Predsjedništvu BiH, to predstavljalo preveliku obavezu za Bećirovića te da su upravo i za to mnogi smatrali manjim zlom da se Bećirović „skloni“ u Predsjedništvo.
No, ako neće Bećirović, svoje mjesto na čelu SDP-a mogao bi tražiti Jasmin Imamović, koji, kao i član Predsjedništva, dolazi iz Tuzle, najjačeg uporišta ove stranke u BiH.
Ambiciju da dođe na čelo SDP-a svakako ima i Vojin Mijatović.
Iako na društvenim mrežama i među stanovništvom uživa ogromnu popularnost, nije tajna da ga većina članova unutar same stranke, posebno među rukovodstvom, ne bi voljela vidjeti na toj poziciji.
Povjerenje i moć
I u konačnici, jedan od ozbiljnijih kandidata za čelništvo u SDP-u je i Zukan Helez, aktuelni ministar sigurnosti BiH.
Iako iza sebe ima brojne afere, čak i sudske presude, te nije primjer harizmatičnog vođe na kojeg biste tipovali, Helez unutar stranke važi za sivu eminenciju koja uživa veliko povjerenje i moć.
Još su neki kandidati u opticaju kao mogući nasljednici Nikšića.
No, činjenica je da se niti jedan od njih u ovom trenutku ne nameće svojom harizmom i autoritetom kao sigurna opklada za lidera.
Pravila Statuta
Prema Statutu SDP-a, naredni kongres mora biti održan u roku od 60 dana od dana isteka mandata Glavnog odbora izabranog na 7. kongresu SDP-a, koji je održan 22. juna 2019. godine, što znači da je, prema Statutu, rok za održavanje novog kongresa najkasnije avgust ove godine.
Međutim, prije toga se moraju održati izbori za predsjednika ove stranke.
Izbore raspisuje Glavni odbor najranije 90 dana prije održavanja, a najkasnije 45 dana od dana održavanja izbora, piše Avaz.
autor:avaz.ba, foto: klix.ba
