Od januara do kraja novembra ove godine u BiH je uvezeno 81.500 vozila, čija je ukupna vrijednost 1.028.833.213 KM. Među uvezenim četverotočkašima je 8.233 novih i 73.267 polovnih automobila, na kojima je i država naplatila 237.011.183 KM uvoznih naknada.
11 mjeseci
Zanimljivo je da je već u prvih 11 mjeseci premašen ukupni godišnji uvoz vozila iz 2023., kada je u BiH uvezeno 72.237 vozila u vrijednosti 1.016.577.605 KM, ali i da je ovo godina u kojoj je zabilježen rekordan uvoz vozila, njihovog ukupnog broja i vrijednosti.
Na listi najskupljih i dalje je Porsche 911 GT3 RS vrijedan 597.414 KM, a s obavezama prema državi čak 699.025 KM. Slijede Porsche 911 S/T plaćen 445.227 (s naknadama blizu 521.000 KM), još jedan Porsche 911 GT3 RS s cijenom 419.107 (s dažbinama približno 490.000 KM), te Ferrari F169 Roma za koji je izdvojeno 395.161 KM, uz dodatnih 67.231 KM troškova uvoza.
Top 10
Na petoj poziciji liste top 10 vozila je Mercedes AMG G 63 koji je koštao 385.098 maraka (ukupno 450.580 KM), Porschea-911 Turbo S vlasnik je platio 363.736 (s dažbinama 425.594 KM), Lamborghini 636 Urus uvezen je po cijeni 355.939 (ukupno 478.936 KM), a u top 10 je i još jedan Mercedes AMG G 63 vrijedan 348.962 (408.299 KM). Na začelju liste koja privlači najviše pažnje su Porsche-911 Turbo S od 345.458 (s uvoznim dažbinama 404.209 KM) i Mecedes Benz S 580 4matic sedan long od 336.532 (393.756 KM).
Električni automobili i hibridi
Uvezeno je i 210 električnih automobila vrijednih 10.305.494 KM, 2.074 hibridna vozila ukupne vrijednosti 110.111.274 KM, te 337 vozila iz Kine, čija je ukupna cijena 6.339.634 KM.
Ovi podaci pokazuju jasnu sliku socijalnog raslojavanja bh. društva, kazao je za „Avaz“ profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain komentirajući podatke o uvozu automobila vrijednih i po nekoliko stotina hiljada maraka.
– To je još jedan pokazatelj da tradicionalna, dosadašnja Bosna i Hercegovina lagano i u ovom pogledu nestaje. Socijalna razdvajanja su i katalizator migracijskih procesa, utiču na psihu pojedinca, kolektiva, porodice, društva. Takvim načinom socijalnog raslojavanja možemo očekivati socijalne nemire, ne samo na nivou dijelova ili cijele BiH, već su to nemiri koji se uvlače i u porodicu – kaže profesor Šain.
Upozorava da država mora pronaći način da upravlja procesima, jer jaz u društvu doprinosi ubrzanom odlasku stanovnika BiH. Odlaze oni koji su nam najpotrebniji, upozorava profesor Šain, pa se država mijenja i u kulturološkom pogledu.
– Upitno je kako neko može izdvojiti preko pola miliona maraka za automobil. Narodski rečeno, odakle mu pare. Oni koji vole BiH, a mislim i na državnike i vjerske prvake, snagom ličnog primjera moraju pokazati kako nam materijalno bogatstvo i luksuz nisu isključivi cilj. Kada je Papa Franjo dolazio u Sarajevo od aerodroma do grada putovao je u skromnom Fordu, a dočekao ga je član Predsjedništva BIH u Audiju 8, jednom od najskupljih automobila. S druge strane, mi moramo imati progresivne poreze. Ko ima više neka plaća poreza više – ističe prof. dr. Željko Šain.
autor: avaz.ba
