Zakon o sudu BiH i dio Izbornog zakona u oktobru pred Savjetom ministara

Zakon o sudu BiH i dio Izbornog zakona u oktobru pred Savjetom ministara

Zakon o sudu BiH.

Ništa u potpunosti nije dogovoreno da ide na odlučivanje, ali ima pomaka po svim temama.

Tako bi se u najkraćem mogao objasniti današnji koordinacioni sastanak predstavnika stranaka koje čine vlast na nivou BIH, SNSD, HDZ BiH i „trojka“, a na kome su prisustvovale i delegacije Ujedinjene Srpske i Demosa, stranaka koje sa SNSD-om obnašaju vlast u Republici Srpskoj.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je, odgovarajući na pitanja šta je na sastanku uopšte dogovoreno, da pregovori i dogovori u BiH traju već dvadeset godina, a da su danas raspravili o deset zakona koji stoje na dnevnom redu iz različitih faza.

On je kazao da koalicija ima zavidan nivo usaglašenosti oko jednog dijela Izbornog zakona BiH, a koji se tiče Centralne izborne komisije BiH, te oko Zakona o Sudu BiH.

„Čini mi se da bi ona do 3. oktobra mogla biti raspravljena u Vijeću ministara, pa nakon toga upućena u parlementarnu proceduru. Slično je i sa Zakonom o Sudu BiH. Tu je ostalo da se ispitaju neke djelatnosti i sjedište tog suda“, rekao je Čović.

Ostalih osam zakona će se rješavati dalje, a ako budu usvojena dva pomenuta, lider HDZ-a BiH smatra da ni po tim zakonima neće biti značajnih problema.

„Oni su do kraja standardizirani po evropskim principima, ne dotiču ništa konstitutivno naših interesa. Sve do Izbornog zakona koji treba uvažiti po dokumentima koje smo potpisali u skladu sa našim dogovorom, a to je provesti sve presude Suda u Strazburu te našeg Ustavnog suda s jedne strane, pa do Zakona o strancima u Ustavnom sudu gdje smo kazali da će radna tijela usaglasiti tekstove za 15 dana, a najdalje da do kraja oktobra oni budu u parlamentu. Time bi ispoštovali rokove, te motivirali naše kolege da probamo naći jedinstveni stav“, naveo je Čović te dodao da je postignut dogovor oko IPA programa.

Koalicija se, kako je rekao bavila i kadrovskom politikom, vezano za Ministarstvo inostranih poslova BIH. Čović je naglasio da na sastanku nije bio ministar Elmedin Konaković, ali da se vodila rasprava u vezi sa nastupom predstavnika BiH u svijetu, te je zaključeno da se neće tolerisati lični istupi bh. diplomata, u kojima svoje mišljenje i stavove predstavljaju kao mišljenje BiH.

„To je duboko vrijeđanje i kršenje države BiH, a radimo na tom zakonu, on će uskoro u parlamentarnoj proceduri, ako prethodno sve ovo usaglasimo“, istakao je predsjednik HDZ-a BiH, dodavši da u ovom slučaju prednjači „drugi bošnjački član Predsjedništva BiH“.ž

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, naveo je da je ili sve dogovoreno u paketu ili nije ništa dogovoreno. Saglasan je da koalicija radi po proceduri i da se određene stvari dobile pomak na osnovu 14 EU prioriteta, a da oni i dalje zastupaju dva cilja.

Kada je u pitanju gorepomenuti Izborni zakon BiH, Dodik je rekao da se dio izmjena o kojima je govorio Čović odnosi na CIK BiH, koja je, kako je istakao, sumnjivo izabrana, te da se radi na tome da se do nove godine izaberu novi ljudi.

„Da bi se promijenila mora se izmijeniti zakon do nove godine, na tom pitanju radimo oko izmjena Izbornog zakona i ne potežemo druga pitanja“, rekao je Dodik, te dodao:

„Izborna reforma čeka. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da provodi izbore za predsjednika RS-a, NSRS-a i da se razgovara o formiranju novog CIK-a. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda BiH, a o tome se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome“.

Podsjetio je da Republika Srpska godinama upozorava na činjenicu da Sud BiH i Tužilaštvo BiH nemaju ustavni osnov i da su formirani ilegalnim odlukama.

„Smatramo da treba pristupiti novom odlučivanju da se da legitimtet. Imamo dogovor da se na nivou Suda BiH formira Apelaciono vijeće, da sjedište treba biti u Banja Luci, bošnjačka strana ima problem oko toga. Što se tiče Ustavnog suda, mi iz Srpske smo dostavili prijedloge za radnu grupu, dostavljeno je i od Hrvata, nema od Bošnjaka. Rekli smo da je ovo mjesec kada ćemo imati taj zakon“, kazao je Dodik.

Naglasio je da treba zadržati atmosferu razgovora i oko Ustavnog suda BiH, te da se zna mišljenje Republike Srpske po tom pitanju.

„Oko Ustavnog suda, postoje dijametralno suprotni stavovi, gospoda iz bošnjačkog naroda misli da se o tome ne treba pričati dok se ne uđe u EU, ja nisam optimista, EU ima svoje probleme. Jeste teško pitanje za Bošnjake Ustavni sud, ali ako ga ne riješimo nećemo rješavati druga“, kazao je Dodik.

Što se tiče rada Ministarstva inostranih poslova BiH, Dodik je poručio da Zakon o spoljnim poslovima BiH neće proći dok se u njemu ne definišu stvari koje će onemogućiti bh. predstavnicima da lična mišljenja predstavljaju kao svoja u svijetu.

„To treba riješiti, poput toga da član Predsjedništva BiH ne može otići negdje iznositi stavove BiH koji ne odgovaraju zvaničnom stavu i mislimo da to treba biti krivično djelo, jer se radi o njegovim ličnim stavovima. Ne prihvatamo da neko ode u Generalnu skupštinu UN-a i iznosi svoje stavove“, zaključio je Dodik.

autor:http://nezavisne.com

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.