– I onda ti isti pričaju o suverenitetu i dejtonskoj BiH, a na najdirektniji način ruše postojeći ustavni sistem. To smo uostalom mogli vidjeti i prilikom podnošenja rezolucije o Srebrenici, o kojoj nije bilo nikakvih konsultacija unutar BiH. Ovo glasanje je još jednom pokazalo ko uistinu iznutra ruši BiH. Nisu to Srbi koji se zalažu za dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma – poručio je Matić.
Smatra da se radi i o slijepom sljedbeništvu zapadne politike sukobljene sa Rusijom, što je onda te iste političare pretvorilo u klasične podanike. Drugi ugao, kaže, odnosi se na istorijski kontekst.
– Godinama pokušavaju izgraditi mit kako su oni jedine žrtve, najveće, gradeći svoj identitet na tome. Ova rezolucija ruši taj mit. Žele iz istorije izbrisati to da su pojedini pripadnici njihovog naroda bili pripadnici ustaškog pokreta i Handžar divizije. Uostalom, koliko mi je poznato, i autor “Islamske deklaracije” je bio jedan od pripadnika te zloglasne jedinice. S druge strane, pripadnici srpskog naroda su bili među najvećim evropskim stradalnicima i to niko ne može osporiti – istakao je Matić.
Generalna skupština UN usvojila je u ponedjeljak Rezoluciju o borbi protiv glorifikacije nacizma, koju je predložila Rusija, a predstavnik BiH u ovom tijelu Zlatko Lagumdžija, baš kao i prethodni put, nije našao za shodno da istu podrži. Za rezoluciju, iza koje su kao koautori stali Jermenija, Bjelorusija, Kina, Mali, Sjeverna Koreja, Srbija i Južna Afrika, glasalo je 116 zemalja. Protiv su bile 54, uključujući Ukrajinu, SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Kanadu i Japan, dok je 11 država bilo uzdržano, a među njima je bila i BiH. Lagumdžija nije podržao rezoluciju u kojoj se navodi da bi trebalo ohrabriti države da preduzmu odgovarajuće konkretne mjere, kako bi se spriječila revizija istorije i ishoda Drugog svjetskog rata. U tekstu se navodi i da bi trebalo najoštrije osuditi incidente u vezi sa veličanjem i propagandom nacizma, ali i preporučena zabrana svake, kako je navedeno, ceremonijalne proslave nacističkog režima i njegovih saveznika. Poručeno je i da je njeno usvajanje dužnost svih država, pred onima koji su dali svoje živote za mir, uz konstataciju da svaki drugi stav ne bi bio ništa drugo do cinizam i jeres prema onima koji su oslobodili svijet.
Nesuvislo obrazloženje
Rusija svake godine, još od 2015, predlaže ovu rezoluciju. Pretposljednji put ju je podržalo 112 država, 50 je glasalo protiv, a 14 je bilo uzdržano. BiH je tada bila protiv, a ove uzdržana prilikom glasanja. Umjesto objašnjenja zašto je tako odlučeno te da li je to zvanični stav Predsjedništva ili Lagumdžijin lični, BiH je zajedno sa Crnom Gorom, Albanijom, Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom, stala iza stavova zemalja Evropske unije i njihove zajedničke izjave, koje su uglavnom bile protiv sadržaja pomenutog dokumenta. Kako je pojašnjeno, rezolucija nije podržana, jer navodno Rusija istu zloupotrebljava kako bi opravdala svoj rat u Ukrajini, upozoravajući da se radi o klasičnoj propagandi i širenju lažnog narativa.