Direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE „Krško“ Josip Lebegner je, naime, polovinom prošlog mjeseca najavio da bi studija uticaja na životnu sredinu planiranog skladištenja nuklearnog otpada kod Dvora na Uni trebalo da bude završena do kraja godine.
Leberner je, kako su prenijeli mediji, priznao da su svjesno malo usporili, jer je lani međudržavna komisija pomjerila rok za preuzimanje radioaktivnog otpada na 2028. godinu, dodajući da očekuje da će studija uticaja nadležnom ministarstvu biti predata početkom iduće godine.
– Nakon što bude predata i nakon što se pokrene postupak procjene uticaja zahvata na okolinu, te nakon prekograničnih konsultacija tek onda možemo dobiti dozvolu za izgradnju. Nadam se da bismo počeli sa gradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada 2027. godine ili 2026. godine – istakao je Lebegner.
Hrvatska strana je prošle godine dostavila BiH sadržaj same studije, na šta su domaći stručnjaci uputili primjedbe i sugestije, ali je stigao odgovor da će, između ostalog, prihvatiti sve one u vezi sa vanrednim situacijama.
– Jedna od naših primjedaba, odnosno sugestija bila je da posmatraju teritoriju BiH i u redovnim situacijama, a već je evidentno da i samom najavom da će tamo da bude odlagan taj otpad trpimo određene socioekonomske posljedice – rekao je za „Glas Srpske“ predsjedavajući domaćeg Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević.
Podsjećajući na ranije poruke sa hrvatske strane da BiH neće dobiti nikakve zvanične informacije dok ne bude završena studija uticaja, naglasio je da je riječ o dokumentu na nekoliko hiljada stranica, koji pokriva brojne oblasti, ali i izrazio zabrinutost da neće imati dovoljno vremena za analizu.
– Rečeno je da će studija biti završena do kraja godine. Konvencije nalažu da su dužni da naprave notifikaciju. Sve ide posredstvom nadležnih ministarstva, tako da očekujemo da dobijemo od njih taj dokument. Pred nama je zahtjevan posao da to pregledamo. Mislim da bi nam, prema nekom dosadašnjem iskustvu, mogli studiju poslati čak i u vrijeme praznika i tako skrate i minimalni rok. Ne očekujem da će nam dati više od pet sedmica za analizu, ali uglavnom mi smo u pripravnosti i spremni, a nećemo mnogo misliti da tražimo produženje roka ako to bude trebalo – zaključio je Dizdarević.
Stav svih strana u BiH jeste to da Trgovska gora, odnosno lokacija oko nekadašnje kasarne Čerkezovac, nije mjesto za odlaganje radioaktivnog i drugog otpada, ali Hrvatska ne dijeli taj stav i aktivno radi na svim dokumentima kako bi na tu lokaciju i stigao opasni otpad. Uz to, iz BiH upozoravaju stalno i na to da je izabrana lokacija nedopustiva, jer je u slivu rijeke Une koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem tog otpada i istrošenog nuklearnog goriva oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.
Saradnja sa Francuzima
BiH planira da, s druge strane, ojača svoj tim za borbu protiv namjera Hrvatske u pravnom polju tako da bi uz domaće stručnjake trebalo da stanu i francuski eksperti, koji imaju veliko iskustvo u sličnom slučajevima. U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH su nedavno potvrdili da je, na osnovu javnog poziva, angažovana međunarodna pravna kuća, koja će se baviti problematikom izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, da bi prije nekoliko dana bilo objelodanjeno da je riječ o grupi stručnjaka iz Francuske.
