Možda djeluju hladno, al’ otkrili su tajnu sreće. Mnogo je razloga zašto nam se čini da su zemlje Skandinavije druga planeta. Možda je razlog to što svi narodi sjevera Evrope imaju specijalne i jednostavne metode za život, a samim tim i za podizanje djece. Danci vaspitavaju svoju djecu – da budu srećni, da imaju samopouzdanje i da su uspješni, a on ih više od četiri decenije drži na vrhu liste najsrećnijih ljudi na svijetu.
U knjizi „Dansko vaspitanje djece“ majka Džesika Džoel Aleksander i psihoterapeutkinja Iben Dising Sandahl objasnile su šest principa srećnog vaspitanja, tj. kako da i dijete i roditelj budu srećni i zadovoljni.
Danska teorija vaspitanja skraćena je u lako pamtljiv akronim PARENT (roditelj), a označava šest stvari koje morate uključiti u vaspitanje – Play, Authenticity, Reframing, Empathy, No Ultimatums, Togetherness.
1. Igra
U Danskoj se djeca igraju samostalno, što im omogućuje da otkriju svoje interese i želje, a to na kraju dovodi do toga da djece rade ono u čemu uživaju. Roditelji su uvijek prisutni, ali ih ne kontrolišu. Pustiti djecu da se igraju sama (da se odrasli ne miješaju) zapravo gradi njihovo samopouzdanje više od učestvovanja u aktivnostima koje vode njihovi roditelji. Istraživanja pokazuju da igra omogućuje djeci da iskoriste svoju kreativnost dok razvijaju svoju maštu. To je važno za zdrav razvoj mozga i dovodi do većeg povjerenja u svoje sposobnosti, što je temelj za sreću.
Kako to učiniti: Odvojite vrijeme za igru koja ne uključuje ekrane. Dajte im igračke koje im razvijaju maštu i podstiču kreativnost, podstaknite svoju djecu da se igraju napolju (npr. beru cvijeće, idu na igralište, prave Snješka Belića), piše Danish Mom, a prenosi 24sata.hr.
2. Autentičnost
Danci su iskreni prema svojoj djeci, i kod loših i dobrih stvari. Biti iskren i autentičan prema njima pomaže im da razviju snažan unutrašnji glas jer uče da vjeruju sebi i svojim emocijama. Učenje sebe i djece iskrenosti pospješuje razvoj snažnog karaktera. I ne zaboravite da je sasvim u redu osjećati sve emocije. Nadalje, različite vrste pohvala različito utiču na djecu s obzirom na način na koji će doživljavati sebe u svijetu. Pretjerane pohvale za beznačajna postignuća i pohvale zbog inteligencije ( umjesto zbog truda) mogu učiniti djecu nesigurnima i nesklonima preuzimanju rizika. S druge strane; pohvalama „procesa“, odnosno truda i zalaganja, umesto nepromenjivog mentalnog sklopa podstičemo formiranje razvojnog mentalnoga sklopa koji pridonosi upornosti, samopouzdanju i otpornosti djece.
Istraživanja pokazuju da će djeca kojima se uvijek govori da su pametna vjerovatno lako odustati kada se suoče s teškim zadacima. Umjesto toga, fokusiranjem na proces, dijete će biti motivisano. Pomaže im da vide stvarnost kakva zapravo i jeste.
Kako to da izvedete: Budite iskreni. Ako vas dijete vidi uznemirenog, tužnog ili uplašenog i pita šta vam je, recite istinu. Djeca su pametna. Oni će znati ako lažete, stoga budite iskreni i recite: „Da, mama se jako uplašila kad si pobjegla na ulicu. Zato sam vikala.“
3. Preoblikovanje
Danski roditelji neugodne situacije pokušavaju da preoblikuju. To je moćan način koji djeci pomaže da promijene pogled na život.
Način na koji odlučimo da gledamo na stvari utiče na to kako ih doživljavamo. Realni optimisti ne zanemaruju negativne informacije nego se jednostavno fokusiraju na druge dostupne informacije kako bi stvorili bogatiju, ljepšu priču o sebi, o svojoj djeci, o životu. Preoblikovanjem može promijeniti doživljaj svijeta i pritom učiniti naše živote i živote naše djece srećnijim. Prednosti preoblikovanja su prije svega to što situacija ne eskalira. Ali što je najvažnije, mijenja percepciju djece o životu i pritom čini njihov i naš vlastiti život srećnijim.
Kako to da izvedete: Kada vaše dijete naiđe na neki teški zadatak i kaže: „Ne mogu to da uradim“, odgovorite: „Još nisi naučio“. Takođe, možete im reći da kada im je nešto teško, to je samo zato što to tek uče. Kada se vaše dijete loše ponaša, fokusirajte se na to zašto. Jesu li gladni? Umorni? Dosadno im je? Razmišljajte o akciji, a ne o djetetu. Recite: „Prestani da zadirkuješ brata, to ga uznemirava“ umesto „Što si sad uradio“, „Šta nije u redu s tobom?“.
4. Empatija
To je jedna od ključnih ljudskih sposobnosti. U Danskoj je temeljna vrijednost naučiti djecu da razmišljaju kako je drugima. Čak to uče i u školi. Praktikovanje empatije uče djecu kako da poštuju druge i sebe, a to pomaže i u prevenciji zlostavljanja. Budemo li manje skloni osuđivanju i posramljivanju, bolje ćemo razumjeti svoju i tuđu ranjivost, što će pridonijeti međusobnoj bliskosti, stvarajući dublje odnose te čineći nas sklonijima opraštanju i u cjelini srećnijima.
Kako to da izvedete: Pokušajte da razumijete umjesto da osuđujete: „Vidiš, on plače. Moguće da je gladan“ umjesto „Kako je ovo dijete loše vaspitano!“
5. Bez ultimatuma
Ultimatumi podstiču borbu za moć te mogu dovesti do gubitka kontrole nad vlastitim ponašanjem. Mnogo roditelja viče ili pribjegava fizičkom kažnjavanju kao obliku discipliniranja djece. Sami gubimo kontrolu, a od svoje djece očekujemo da je nikad ne izgube. Oni takođe prekidaju povezanost s vašim djetetom, što je ono što ih motiviše da slušaju. Ukratko, radi se o zamjeni straha (prijetnje i ultimatuma) povjerenjem i bliskošću. Djeca koja imaju poštovanje i razumijevanje svojih roditelja, kojoj se pomaže da shvate i poštuju pravila, razvijaju mnogo snažniji osjećaj samokontrole i na kraju odrastaju u srećnije, emotivno stabilnije odrasle ljude.
Kako to da izvedete: Pokušajte da im pomognete i usmjerite ih, a ne da ih grdite. Izbegavajte pristup „Zato što sam tako rekao“. Izbegavajte ultimatume i prijetnje: „Bolje to učinite odmah ili inače!“ Recite ne, ali uvijek budite smireni.
6. Zajedništvo
Ovo je bitan dio danskog roditeljstva. Učeći ih kako da provode kvalitetno vrijeme u porodici i s prijateljima, djeca dobijaju snažan osjećaj zajedništva i opuštenosti. Stvaranje ugodne atmosfere kod kuće, zajedničko kuvanje i jelo, druženje, mali su svakodnevni užici koji čine danske porodice srećnima.
Kako to da izvedete: Isključite telefone, igrajte igre. Odvojite vrijeme za porodicu. Čak i 10 minuta dnevno je važno. Spakujte malu korpu za piknik i odvedite ih na piknik napolju.
