Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća izdanih radnih dozvola.
Od 2018., kada smo imali izdanih samo 32,7 tisuća dozvola za boravak i rad strancima iz trećih zemalja, broj radnih dozvola povećan je više nego šesterostruko.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228).
U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7925…
Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672).
U odnosu na 2023., kada smo izdali više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan 34 tisuće
Dok je broj radnih dozvola radnicima iz zemalja bivše Jugoslavije ostao na otprilike istoj razini kao i 2023., povećan je broj izdanih radnih dozvola radnicima iz dalekih zemalja, među njima najviše Nepalcima, i to oko 12 tisuća.
Najviše iz BiH
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranim radnicima izdano je 132.208 dozvola, 56.898 radnih dozvola je produljeno te su izdane još 17.423 dozvole za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893).
Dakle, poslodavci i dalje, kao i prijašnjih godina, pretežno traže i uvoze nove i nove strane radnike.
Najviše radnih dozvola izdano je lani na području Policijske uprave zagrebačke, koja pokriva Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (45.119), zatim na području PU istarske (28.660) te PU splitsko-dalmatinske (22.584).
Inače, Hrvatska je prema podacima Eurostata 2023. bila treća u Europskoj uniji po broju izdanih prvih boravišnih dozvola strancima izvan EU, odnosno u našem slučaju stranim radncima, s obzirom na broj stanovnika, a nakon Malte i Cipra.
Dok su te godine u cijeloj Europskoj uniji izdane 8,3 prve boravišne dozvole državljanima izvan EU na 1000 stanovnika, mi smo ih izdali gotovo tri puta više, odnosno 21 prvu boravišnu dozvolu strancima na svakih 1000 stanovnika.
S obzirom na rekordan broj izdanih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja u 2024. godini i među njima onih za novo zapošljavanje, i dalje ćemo ostati u vrhu Unije po uvozu stranih radnika, a moguće i istisnuti Cipar s drugog mjesta.
autor: http://vecernji.hr
