Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostrva. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju nezavisnost pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne treba li, presjeći veze s Danskom.
Put je već pripremljen.
Članak 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svojeg teritorija pod uslovom da za to dobije odobrenje parlamenta.
“Uopšteno se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane nezavisan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog ustava”, rekao je Frederik Vag, profesor na Sveučilištu Južne Danske.
Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. “u osnovi definisa plan puta za nezavisnost”, rekao je. U njegovu članku 21 navodi se da će “odluku o nezavisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda”. Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se.
Sporazum mora odobriti grenlandski parlament, mora dobiti potporu na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.
Definicija Grenlanđana
“Neovisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskim teritorijem”, navodi se u tekstu.
Danska premijerka Met Frederiksen ponavlja da “zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definisati Grenland i Grenlanđani”.
Čak je i američki predsjednik Donald Tramp, obraćajući se Kongresu 4. ožujka, priznao da “nevjerovatni narod” Grenlanda ima pravo na samoodređenje.
“I ako tako izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države”, rekao je, obećavajući im da će ih učiniti “bogatima” i “sigurnima”.
Zakon o samoupravi ne definiše koji bi Grenlanđani imali pravo glasa na referendumu o nezavisnosti. To je podstaklo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavljanju “registra Inuita”, koji ne bi uključivao Dance.
“Ljudi koji su kolonizirali zemlju ne bi smjeli odlučivati žele li nastaviti (kolonizirati) ili ne”, rekao je Pele Broberg, čelnik grenlandske stranke Naleraq, koja najotvorenije zagovara nezavisnost.
Ali Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Sveučilištu u Aarhusu, rekao je da bi bilo “jako, jako teško” sastaviti takav registar. “Toliko je mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Da li biste trebali biti napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin?” rekao je.
“Sjetim se zakona iz Nuremberga kada to čujem”, rekao je, referiršući se na antisemitske i rasističke zakone nacističke Njemačke.
Dugoročan projekat
Pravila za izbore za grenlandski parlament, Inatsisartut, su jasna. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci. Sedamnaest hiljada Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju glasati na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrovani kao studenti.
Kako bi pojasnila situaciju, grenlandska vlada u odlasku u septembru je zadužila komisiju da pripremi cjelovitu pravnu analizu svih aspekata procesa aktivacije članka 21.
“Komisija će proučiti i opisati potrebne korake u procesu donošenja odluke i pripremiće prijedloge za budući rad”, objavila je vlada.
Komisija bi zaključke trebalo iznijeti pred kraj 2026. godine.
