Sredovječna populacija koja se pretjerano brine ima povećan rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje.
Studija objavljena u časopisu Američkog udruženja za srce pokazala je da je povećan nivo tjeskobe i zabrinutosti kod muškaraca povezana s biološkim procesima koji loše utiču na srce i zdravlje uopšte.
Stručnjaci su analizirali podatke o 1.561 muškom ispitaniku. Oni su učestvovali u istraživanju o normativnom starenju kojim se od 1961. godine prati starenje muškaraca u SAD. Uzorak je većinski uključivao bijelce koji su 1975. u prosjeku bili stari 53 godine.
Muškarci su na početku istraživanja prošli procjenu neuroticizma i zabrinutosti te je utvrđeno da nisu imali srčane bolesti niti karcinom.
Dugotrajno istraživanje
Njihovo zdravstveno stanje je kontrolisalo fizičkim pregledima i krvnim pretragama svakih tri do pet godina pa do smrti, ili dok nisu odustali od istraživanja.
U istraživanju je mjereno sedam rizičnih faktora za razvoj kardiometaboličkih bolesti: sistolički (gornji) pritisak, dijastolički (donji) pritisak, ukupni holesterol, trigliceridi (masti u krvi), pretilost (određena indeksom tjelesne mase), nivo šećera u krvi (natašte) te brzina sedimentacije eritrocita (SE) koja ukazuje na upalu.
Svaki je ispitanik dobio procjenu rizičnosti od oboljenja zavisno od toga koliko je kardiometaboličkih rizičnih faktora imao te koliko su bili ozbiljni.
„Iako je istraživanje sprovedeno većinom samo na bijelim muškarcima, otkrili smo da je povećan nivo tjeskobe i brige kod muškaraca povezan s biološkim procesima koji mogu povećati mogućnost obolijevanja od srčanih bolesti i drugih metaboličkih stanja te da je ta povezanost prisutna i puno ranije u životu nego što se pretpostavljalo, tokom djetinjstva i adolescencije“, rekla je dr Lewina Lee, vodeći autor istraživanja i vanredni profesor psihijatrije na bostonskom Medicinskom univerzitetu.
„Prisutnost šest ili više visokorizičnih kardiometaboličkih markera ukazuje na veliku vjerovatnost da će pojedinac razviti, ili je već razvio, kardiometaboličku bolest.“
Istraživanje pokazuje da tjeskoba dosta utiče
Istraživanje je pokazalo da su od 33. do 65. godine života, ispitanici u prosjeku dobijali po jedan novi visokorizični faktor svakih deset godina.
Osobe s visokim nivoom neuroticizma (emocionalne nestabilnosti) imale su veći broj visokorizičnih faktora, dok su oni koji se previše brinu imali 10 posto veću šansu za šest ili više rizičnih faktora koji su uticali na oboljenja od kardiometaboličkih bolesti.
„Otkrili smo da su muškarci s visokim nivoom tjeskobe i brige konzistentno imali veću vjerovatnost od razvoja bolesti nego oni s niskim nivoom“, rekla je Lee.
Stručnjaci su rekli da se iz podataka ne može iščitati jesu li ispitanici imali dijagnosticiranu anksioznost, niti mogu li lijekovi smanjiti rizik.
Ali prema mišljenju doktorice Lee, muškarci mogu smanjiti rizik ako se redovno pregledavaju, uzimaju lijekove za visok pritisak te održavaju zdravu tjelesnu težinu.
Dodala je da bi buduća istraživanja trebalo da istraži uticaj brige i tjeskobe na zdravlje žena.
