Pokretanje radova na rušenju objekata na području Trgovske gore, u cilju otvaranja prostora za skladištenje radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice sa BiH, zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju institucija BiH – poručuje Mario Crnković, iz udruženja Green Team.
Crnković ističe da se BiH već godinama suočava sa ozbiljnom prijetnjom po zdravlje i životnu sredinu više od 250.000 ljudi koji žive u pograničnom području.
„Ovo je strateško pitanje, a ne lokalni problem. Nema više vremena za čekanje – BiH mora hitno djelovati na više frontova“, upozorava.
„BiH nikada do sada nije uputila protestnu notu Hrvatskoj u vezi sa Trgovskom gorom. To je neprihvatljivo. Sada je krajnji trenutak da se to učini“, kaže Crnković i naglašava da nota mora predstavljati zvaničan stav države, uz konsenzus relevantnih aktera.
Ona bi, prema njegovim riječima, trebalo da obuhvati širi politički, pravni i međunarodni kontekst, uključujući i činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije.
„Ne smije se dozvoliti da se ova tema i dalje prebacuje kao vruć krompir između nivoa vlasti, dok pojedine interesne grupe u Hrvatskoj profitiraju od tuđe nesreće, gurajući radioaktivni otpad na granicu sa BiH“, kaže on.
Crnković smatra da diplomatija BiH nije učinila dovoljno, ali i da postoji prostor da se stvari pokrenu.
„Ne treba optuživati pojedince, već sistemski rješavati problem. Potrebno je da ekspertski tim iz BiH precizno definiše poruke koje diplomatija treba da komunicira prema drugim zemljama“, navodi on.
Posebno ističe važnost međunarodne podrške – kako u principijelnom stavu protiv skladištenja otpada u graničnim zonama, tako i kroz tehničku pomoć BiH, koja nema razvijen kapacitet za upravljanje nuklearnim otpadom.
Slučaj za EU – tema koja se ne smije gurati u stranu
„Do sada nijedna delegacija BiH nije otišla u Brisel sa jednom jedinom temom – Trgovska gora. Uvijek se pokušava na mala vrata provući ovo pitanje na marginama drugih sastanaka. To je sramota. Životi naših građana nisu tema koja smije biti usputna“, upozorava Crnković.
Dodaje da ne treba odustajati ni ako pojedini evropski birokrate pokažu nezainteresovanost – u tom slučaju, kako kaže, treba tražiti druga vrata, ali uz jasno informisanje javnosti o tome ko jeste, a ko nije pokazao spremnost da sasluša.
Na dan kada Arhuska konvencija obilježava 27 godina postojanja, Crnković podsjeća da su građani BiH više od dvije decenije ignorisani kada je riječ o Trgovskoj gori.
„Hrvatska planira skladištiti ne samo otpad iz NE Krško, već i druge vrste opasnog otpada – iz industrije, medicine, pa čak i vojne upotrebe. A BiH se nije sistemski pozvala na sve odredbe Arhuske i Espo konvencije. To mora da se promijeni“, upozorava.
„Ovo je deseta godina kako se borim sa ovom temom. Bilo je pobjeda, ali napredak je spor, odgovorni su inertni, a reakcije prespore. Ipak, nema povlačenja“, kaže Crnković.
Na kraju, dodaje da problem Trgovske gore nije samo pitanje ekologije, već i test odgovornosti domaćih institucija.
„Građani BiH moraju da se zapitaju – da li su im političari koji ih predstavljaju spremni braniti živote ili štite druge interese? Ako ne reaguju sad, kad?“, zaključuje Mario Crnković.
(MONDO)
