Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava predao je danas županijskoj Upravi u Vukovaru zahtjev za uklanjanje nadgrobnog spomenika podignutog Vukašinu Šoškočaninu, Srbinu iz Hrvatske, koji se nalazi u Borovu.
Zahtjev je podnesen u skladu s nedavno usvojenim Zakonom o grobljima, koji predviđa uklanjanje nadgrobnih spomenika nakon 30. maja 1990., sa porukama koje, kako se navodi, „veličaju agresorsku vojsku“ i vrijeđaju nacionalna osjećanja Hrvata.
Penava je u izjavi novinarima u Vukovaru rekao da nije tačno da bi njegovim ulaskom u Vladu bilo osnovano takozvano Ured za ideologiju, naglasivši da je on zainteresovan za rješavanje pitanja zločina jugoslavenskog komunističkog režima i njihovih brojnih žrtava.
„Lično mi funkcija kao funkcija nije privlačila ako se ne mogu prepoznati u njoj. U tom kontekstu danas su još otvorene sve opcije, i ulazak u Vladu kao potpredsjednik, ali i ono što sam inicirao ispred Domovinskog pokreta, a tiče se rješavanja zločina koje je počinila ili su počinili za vrijeme režima Komunističke partije“, izjavio je Penava u Vukovaru.
Naglasio je da mu je cilj da obezbijedi dostojanstvo desetinama hiljada ljudi koji su bili žrtve jugoslavenskog komunističkog režima te da bi se te istrage vodile po pravilima. Dodao je da se ne bi osnivalo nikakvo ministarstvo za ideologiju već bi se najvjerovatnije radilo o nekom državnom tijelu koje bi se bavilo pitanjima žrtava komunističkog režima.
„Rješavaju se detalji, ne patim od funkcionerskog nivoa. Gledamo kako ćemo to zakonski izvesti, zato ne iščekujemo, a ove sedmice bi skoro sve moglo biti poznato“, kazao je Penava, prenijeli su hrvatski mediji.
Prije toga je i premijer Andrej Plenković demantovao priču o osnivanju „ureda za ideologiju“ koji bi vodio predsjednik DP-a, rekavši da Penavu zanimaju teme identifikacije žrtava nakon Drugog svjetskog rata i da se razgovara o komisiji.
Pozadina priče
Vukašin Šoškoćanin bio je srpski ratni komandant i jedan od vođa Srba u Istočnoj Slavoniji, a istakao se u borbama za odbranu Borova sela.
Stradao je 15. maja 1991. prilikom prelaska Dunava čamcem, vraćajući se iz Srbije gdje je bio u obilasku izbjeglih srpskih porodica. Uz ovu smrt se često kaže da je „nerazjašnjena“.
Skupština SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema proglasila ga je Narodnim herojem. Zvanični narativ u Hrvatskoj ga označava kao ratnog zločinca.
„Riječ je o četničkom vojvodi, izravno odgovornoj osobi za smrt i masakar 12 hrvatskih redarstvenika koji se javno pred kamerama hvalio kako je on ubio tada šest ustaša i da će ih ubiti još 606“, govorio je Penava, koji je političku prepoznatljivost izgradio „boreći se“ protiv kapele na kojoj je bila tabla koja Šoškoćanina opisuje kao junaka koji je branio srpsku zemlju.
Tabla je više puta oštećivana, dok je krajem decembra prošle godine Dnevnik.hr izvijestio da je ploča „nestala“ – uklonjena je ali ne od strane zvaničnih vlasti kako je to tražio DP.
Posmrtni ostaci Vukašina Šoškoćanina ne počivaju na vukovarskom groblju, već u manastiru Brođani, u Srbiji.
autor: glassrpske.com
