Vladimir Zelenski je došao na vlast zarekavši se da će okončati rat u istočnoj Ukrajini koji je sada drastično eskalirao.
Kad se Vladimir Zelenski prvi put pojavio na televizijskim ekranima kao ukrajinski predsjednik, učinio je to kao glumac u popularnoj humorističkoj seriji.
Ali onda se u aprilu 2019. godine život ugledao na umjetnost i on je stvarno postao predsednik.
On sada vodi zemlju od 44 miliona ljudi i suočava se sa ruskom vojnom prijetnjom na svojim granicama.
U svojoj televizijskoj ulozi u Slugi naroda, igrao je skromnog profesora istorije koji je postao predsjednik pukom srećom nakon što je snimak njegove tirade pune psovki protiv korupcije postala viralna na internetu.
Bila je to bajkovita priča koja je uzbudila maštu Ukrajinaca razočaranih u politiku.
„Sluga naroda“ postao je naziv njegove stranke, dok je Vladimir Zelenski vodio kampanju sa porukom da će očistiti politiku od korupcije i obećanjem da će donijeti mir na istoku.
Sada je nagomilavanje ruskih trupa na ukrajinskim granicama dovelo neočekivanog lidera u središte međunarodne krize koja podsjeća na najdublje krize Hladnog rata između Zapada i Rusije.
Četrdesetčetvorogodišnji predsjednik morao je da balansira na tankoj žici, obezbjeđujući podršku za stvar Ukrajine, istovremeno pozivajući Zapad da ne širi paniku i dajući sve od sebe da ne uznemiri stanovništvo.
Njegov put do predsjedničke funkcije nije bio konvencionalan.
Rođen u jevrejskoj porodici u gradu Krivi Rog u centralnoj Ukrajini, Vladimir Zelenski je završio pravo na Nacionalnom ekonomskom univerzitetu u Kijevu.
Međutim, ispostavilo se da je njegova buduća vokacija komedija.
Kao mlad čovjek, redovno je učestvovao u takmičarskoj emisiji sa komičarskim timovima na ruskoj televiziji.
Godine 2003. bio je suosnivač uspešne televizijske produkcijske kuće nazvane po njegovom komičarskom timu Kvartal 95.
Kompanija je snimala emisije za ukrajinsku mrežu 1+1, čiji će kontroverzni vlasnik i milijarder Igor Kolomoiski kasnije podržati predsjedničku kandidaturu Zelenskog.
Sve do sredine 2010-tih, međutim, bio je usredsređen na karijeru na televiziji i u filmovima kao što su Ljubav u velikom gradu (2009) i Rževski protiv Napoleona (2012).
Sluga naroda
Scena za nevjerovatan politički uspjeh Zelenskog postavljena je poslije burnih događaja iz 2014, kad je poslije višemjesečnih protesta svrgnut s vlasti ukrajinski pro-ruski predsednik Viktor Janukovič.
Rusija je potom zauzela Krim i podržala separatiste na istoku u ratu sa Ukrajinom koji je nastavljen do današnjih dana.
Godinu dana kasnije, u oktobru 2015. godine, Sluga naroda imao je premijeru na kanalu 1+1, u kojoj je igrao lika po imenu Vasilij Golobrodko, čiji je meteorski uspon do vrha vlasti kasnije ponovio sam njegov glumac.
Pobijedio je tada aktuelnog predsjednika Petra Porošenka, koji se trudio da predstavi rivala kao političkog novajliju, ali su glasači to doživjeli kao prednost.
Izabran je ubjedljivom većinom od 73,2 odsto glasova i položio zakletvu kao šesti predsjednik Ukrajine 20. maja 2019. godine.
Pat-pozicija u Donbasu
On je pokušao da ostvari obećanje da će okončati sukob u istočnoj Ukrajini, u kom je stradalo više od 14.000 ljudi.
Ispočetka je krenuo sa kompromisom.
Došlo je do pregovora sa Rusijom, razmjene zarobljenika i pokušaja primjene dijelova mirovnog procesa, poznatog kao Sporazum iz Minska, ali se oni nikad nisu održali.
Raspoloženje za pomirenje narušila je odluka predsjednika Vladimira Putina da podijeli ruske pasoše stanovnicima okupiranih oblasti.
Obustava vatre jeste stupila na snagu u julu 2020, ali su se sporadične borbe nastavile.
Zelenski je zauzeo izričitiji stav ukrajinskom inicijativom za članstvo u Evropskoj uniji i vojnom savezu NATO, ali su ti pokušaji naljutili ruskog predsednika.
Ponekad je imao problema da se čuje njegov državnički glas, dok su kritičari isticali njegovo političko neiskustvo.
Ali suočen sa upozorenjima sa Zapada o predstojećoj ruskoj invaziji, odlučio se za smiren ton, ističući da poslije osam godina rata tu nema ničeg novog:
„Naše strpljenje može da ima uticaja na provokacije, kad se umjesto da reagujemo na provokacije budemo ponašali sa velikim dostojanstvom.“
Pokušao je da ujedini Ukrajince proglasivši 16. februar nacionalnim Danom jedinstva i redovno posjećivao vojnike na prvoj liniji fronta.
Upitan da li će ga ruska vojna prijetnja ubediti da odustane od želje za pridruživanjem NATO-u, za BBC je rekao da je za njega kao predsjednika najvažnije da ne izgubi svoju zemlju: „Potrebne su nam garancije. To nisu samo četiri slova. Za nas je NATO garancija bezbjednosti.“
Pokazati kompanijama ko je gazda
Njegovo drugo obećanje iz predizborne kampanje pokazalo se jednako teškim za realizaciju – obećanje da će zaustaviti veliki politički i ekonomski uticaj ukrajinskih super-bogatih oligarha.
Kritičari su bili skeptični, imajući u vidu njegove veze sa Igorom Kolomoiskim, tajkunom čiji ja medijska imperija podržala predizbornu kampanju Zelenskog.
Ali on jeste pojačao inicijativu za tzv. „deoligarhizaciju“.
Na meti njegove vlade našli su se neki od najistaknutijih ukrajinskih oligarha, uključujući pro-ruskog opozicionog lidera Viktora Medvedčuka, koji je stavljen u kućni pritvor pod optužbom za zločine uključujući izdaju, koje je on osudio kao „političku represiju“.
Potom je došla legalizacija koja je zakonski definisala oligarhe i nametnula im razna ograničenja, uključujući zabranu finansiranja političkih stranaka.
A opet su neki kritičari doživeli njegove mjere za borbu protiv korupcije kao uglavnom kozmetičke i prvenstveno osmišljene tako da bi se dodvorio administraciji američkog predsjednika Džozefa Bajdena, ključnog bedema protiv Rusije.
Bez usluge za uslugu
Da bi obezbijedio Bajdenovu podršku, Zelenski je morao da prođe kroz razne neprijatnosti.
U julu 2019. godine, republikanski predsednik Donald Tramp zamolio je u telefonskom razgovoru Zelenskog za „uslugu“.
Tramp je želio da Zelenski istraži optužbe za korupciju protiv Bajdena, tada demokratskog favorita za pobjedu na predsjedničkim izborima.
U zamjenu, Zelenski je trebalo da dobije putovanje u Vašington i vojnu pomoć.
Kad su detalji poziva postali naširoko poznati putem uzbunjivača, Tramp je optužen za nezakonito vršenje pritiska na ukrajinskog lidera da iskopa kompromitujuće informacije o političkom rivalu.
Tramp je uporno ponavljao da nije učinio ništa loše, dok je Zelenski negirao da je došlo do razmjene usluge za uslugu.
Demokrate su tada uspjele da pokrenu postupak za izglasavanje nepovjerenja Trampu, koji je kasnije oslobođen optužbi u političkom procesu.
Pandorina kutija
Zelenski takođe nije prošao neokaljan skandalima.
U oktobru 2021. godine njegovo ime se pojavilo u Pandorinim papirima, masovnom curenju dokumenata koje je razotkrilo skrivenu imovinu bogatih i moćnih širom sveta.
Papiri su obelodanili da su Zelenski i njegov uži krug saradnika korisnici mreže ofšor kompanija.
Ali Zelenski je izjavio da nije video nikakve nove detalje u tim papirima i negirao da je on ili bilo ko iz njegove kompanije Kvartal 95 učestvovao u pranju novca.
