Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.
Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.
Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).
Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.
Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.
Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.
Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.
„Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju“, navodi se u izvještaju.
Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.
„Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan“, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.
Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.
„Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima“, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.
UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.
Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.
Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.
Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.
Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.
