Postoje određeni problemi kada je u pitanju projekt autoput Sarajevo – Beograd – Sarajevo, ali je vrlo bitno da se očekuje da u junu počnu radovi na dionici od mosta na Rači do Bijeljine, kaže u intervjuu za UNA portal Vojin Mitrović, ministar komunikacija i prometa BiH.
Mitrović govori o Koridoru Vc, revitalizaciji Luke Ploče, čišćenju rijeke Save, digitalizaciji, problemima, projektu izgradnje Aerodroma u Trebinju, te o eventualnom ulasku novog mobilnog operatera u Bosnu i Hercegovinu.
U kojoj je fazi izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo, gdje je i je li “zapelo” u Bosni i Hercegovini, jer je poznato da je Srbija već dosta toga uradila?
Što se tiče projekta autoputa Beograd – Sarajevo – Beograd postoje određeni problemi, ali ono što je vrlo bitno je da očekujem da će sad u junu mjesecu praktično početi s radovima na dionici od mosta na Rači do Bijeljine. To je dionica, negdje od 20-tak kilometara koja se počinje raditi. Potpisan je Ugovor s izvođačima. To je Integral Inženjering i taj dio se radi.
Trenutno se vode pregovori s turskom kompanijom “Tašijapi” vezano za dionicu autoputa od Bijeljine prema Brčkom. Ima određenih problema oko samog načina financiranja i nadam se da će se iznaći rješenje zbog ove situacija, a jedan od problema je što je, jednostavno, ruska državna agencija za financiranje projekata van Rusije bila u opticaju kao mogući financijer, međutim zbog ovih svih dešavanja, to je sve stopirano. Turski izvođač “Tašijapi” trenutno radi na iznalaženju načina, i po mojim saznanjima dostavljeno je Autoputevima Republike Srpske jedan novi izvor financiranja, a to je jedan Britanski fond koji je spreman financirati. Razmatra se ta ponuda o financiranju, a ujedno se razmatra i sama ponuda oko izgradnje samog autoputa, odnosno definiranje svih parametara, između ostalog, ono što je najbitnije to je cijena. Ako idemo dalje, pitanje je trase kroz Brčko distrikt, ima problema. Jednostavno ne postoji još uvijek usuglašeni stav između Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta oko trase koja ide od istoka prema zapadu, koja bi spojila autoput kroz Republiku Srpsku, a to je od Rače prema Banjaluci. I drugi dio autoputa koji bi išao od Brčkog prema Tuzli. Tu je, gospodin Michael Scanlan, zamjenik Visokog predstavnika, koji je u to uključen, kao što sam i ja i nadležne institucije i očekujem da će, ipak, doći do rješenja samog problema trase.
Kad govorimo o Brčkom, kada će u punom kapacitetu biti Luka Brčko?
Jedan od problema je i sama luka, ali jedan od problema je i pitanje plovnosti rijeke Save. Tako da su to dvije stvari na kojima treba raditi. Šio se tiče same Luke Brčko, ona trenutno radi, “radi” u obimu kojem može, zbog istovara i utovara, a s druge strane i ograničenosti vezane za vodostaj, odnosno samu plovnost. Rekonstrukcija i revitalizacija Luke Brčko je predviđena u tri faze, od čega je prva faza završena, a obuhvatila je rekonstrukciju platoa s odvodnim i oborinskim vodama i taj projekt je završen u ugovorenom roku. Druga faza je praktično postavljanje lučke dizalice nosivosti 27 tona s kranom dužine 33 metra. Ugovor je potpisan u septembru prošle godine i rok za završetak tih radova je 12 mjeseci. Ono što je predviđeno u trećoj fazi, pošto je revitalizacija predviđena u tri faze, jeste rekonstrukcija željezničke pruge, od same Luke, pa spajanje na željeznički koridor i spajanje pristupne ceste. Taj Ugovor bi trebao biti potpisan u narednih mjesec dana, a pri čemu je rok završetka radova oko 18 mjeseci. I dolazimo do tog konačnog pitanja kada se uradi revitalizacija, kao što je predviđeno, najkasnije za 18 mjeseci, pitanje je uređenja plovnog puta rijeke Save. Da bi se uradilo uređenje plovnog puta, potrebno je izvršiti deminiranje desne obale rijeke Save, a ono je predviđeno od rijeke Une do ušća Drine u Savu. Sredstva su odobrena od evropskih i svjetskih institucija. Mi očekujemo u narednih mjesec do dva, da novac bude operativan, tako da ćemo kretati i s tim postupkom, kako bi se stvorili uvjeti da bi se moglo pristupiti uređenju, odnosno čišćenju korita rijeke Save.
Šta je s mostom kod Gradiške i pristupnim cestama, kažu da tu ima problema?
Ono što je činjenica i trenutno je takvo stanje da će sami most i pristupna saobraćajnica od strane Bosne i Hercegovine biti završena u toku ovog mjeseca. Predviđen je i tehnički prijem samog mosta i pristupne saobraćajnice negdje u dužini 420 metara s naše strane koja bi spojila trenutni granični prelaz s mostom i ovim projektom samog mosta je predviđena i priključna saobraćajnica u dužini 50 metara. To će biti završeno jer je to predmet projekta kojeg smo mi vodili i koji je predviđen da se završi u ovom mjesecu. Ono što je trenutno problem je pristupna saobraćajnica s hrvatske strane i ona je u dužini, između devet i deset kilometara. Podijeljena je u dvije faze. Prva faza je negdje oko pet kilometara, i ona ide od samog mosta i onda se priključuje na staru saobraćajnicu kako bi se što prije putni pravac i most pustio u funkciju. Kasni se, moramo to priznati, jer istovremeno kad se most radio, nije se pristupilo izgradnji ove pristupne saobraćajnice koju financira Republika Hrvatska. Znači, nije naša nadležnost, ali jeste i naš interes i interes Hrvatske. Rok završetka te dionice je negdje od prilike dvije godine, s tim da je početkom ove godine potpisan ugovor, isto tako s Integralom, pri čemu se mi iskreno nadamo da će biti završen u roku.
Jedan od problema koji se ovdje još dodatno javlja je sami carinski terminal koji treba da se izgradi s hrvatske strane. Pokrenuo sam inicijativu o integrisanom graničnom prelazu, da bude izgrađen sa strane BiH, odnosno postojeći carinski terminal, koji je izgrađen sredstvima EU i koji zadovoljava sve evropske i svjetske standarde, da se u određenoj mjeri prilagodi, jer postoji kompletna infrastruktura, čak i objekti i da se na jednom mjestu nalaze i organi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Napomenuću da između BiH i Hrvatske postoji već sedam graničnih prelaza koji su integrisani. Znači nalaze se s jedne ili druge strane, znači kompletno se vrši kontrola carinska i granične policije i naravno inspekcijskih organa ako su predviđeni. Ovo je dobilo podršku od strane Hrvatske.
„Naravno, mi ispred Ministarstva komunikacija i transporta smo inicijatori, iskreno smo zainteresovani i Ministarstvo sigurnosti isto tako daje potpunu podršku ovom projektu, kao i UIO BiH koji su usko vezani za promet robe i putnika, isto tako i kontrolu.
Mi ćemo u Tirani imati ministarski sastanak i jedan od tema će biti pitanje integrisanog graničnog prelaza, a imali smo prije 20-tak dana i u Prištini ministarski sastanak s predstavnicima Transportne zajednice i Evropske komisije gdje smo razgovarali isto tako na ovu temu i dobili smo podršku i Evropske komisije i nadam se da ćemo ovaj problem tako riješiti, jer ako bismo uspjeli uraditi ovaj integrisani granični prelaz koji bi trebalo malo modifikovati, dobili bi na vremenu koje je potrebno za izgradnju carinskog prelaza s hrvatske strane i uštedjeli bi novac, ne mi, nego Hrvatska, ali nije bitno ko štedi, bitno je da se sredstva, ipak, ne troše na nešto što već postoji. Kada se ovo desi, onda bi se u potpunosti mogao pustiti putni pravac od Doboja, preko Laktaša, prema Gradiški i povezivanje na Koridor 10 odnosno autoput Beograd – Zagreb i povezivanje sa EU i zemljama Zapadnog Balkana.
Kako teče izgradnja Koridora Vc, čini se da su radovi intenzivirani, šta se trenutno radi, šta je sa financijama?
Što se tiče Koridora Vc odmah u startu ću pokušati reći koliko je ovaj projekt bitan. On povezuje Luku Ploče sa Koridorom 10, a istovremeno, povezuje s Budimpeštom, tako da na ovaj način imamo povezivanje sa zemljama Zapadnog Balkan, s Lukom Ploče i sa zemljama EU preko Koridora 10.
Ukupna dužina ovog koridora je 330 kilometara i ta trasa prolazi kroz Federaciju BiH u dužini od 285 kilometara, 45 kilometara prolazi kroz Republiku Srpsku.
Financiranje kroz entitete, vrše entiteti, naravno, uz pomoć evropskih i svjetskih financijskih institucija. Postoji izuzetna financijska podrška. Ono što je problem je to da je ovaj putni pravac podijeljen na veliki broj lotova i poddionica. Problem je i javnih nabavki i jedan od razloga zašto se kasni. Predviđeno je da negdje 2028. godine bude završen projekt kompletno. Trenutno u funkciji je nekih 112.5 kilometara Koridora Vc, što znači da se može nesmetano voziti i koristiti, a preostali dio kroz Federaciju je u fazi izgradnje, ugovaranja, dogovaranja i izrade dokumentacije, takao da možemo očekivati da će to do 2028. godine biti završeno. Jedan od ozbiljnih projekata, to je tunel Prenj u dužini 10 kilometara, tako da se i to priprema za realizaciju i to je u ovom trenutku najozbiljniji zahvat na Koridoru Vc. Što se tiče Republike Srpske, rekao sam da je dužina negdje 46 kilometara kroz Republiku Srpsku i podijeljena je u tri faze. Prva faza je praktično urađena i ona je u dužini negdje 5,5 kilometara i ide od petlje Tovira do Kostajnice i očekujem da u toku juna ili jula da će ovaj dio biti pušten, odnosno da će biti izvršen tehnički prijem i upotrebna dozvola. Prošle godine je dogovorena izgradnja i potpisan je ugovor za sjedeću etapu a to je, praktično, od Kostajnice do Putnikova brda, dužina negdje oko 6 kilometara i to je praktično dionica koja se završava na granici s Federacijom gdje onda Koridor Vc se nastavlja kroz Federaciju.
Ovaj projekt je potpisan prošle godine i iskreno se nadam da tu neće biti nikakvih problema. To je bilo u novembru, na ovoj dionici imamo dva tunela koja su ukupno dužine oko dva kilometra, imamo izgradnju mosta preko rijeke Bosne i imamo negdje oko 330 metara vijadukta. Imamo i određeni broj potpornih zidova i ovo je ozbiljan projekt i financiran je od strane Evropske ban je negdje oko 150 miliona eura i dobio je grant od Investicionog fonda Zapadni Balkan u iznosu od 38 miliona i mi očekujemo da će i ovaj putni pravac biti završen u roku od dvije godine. I treća faza koja ide kroz Republiku Srpsku, to je praktično dionica od Tovire do Vukosavlja. Dionica je u dužini oko 36 kilometara ki u fazi je postupak javne nabavke, tako da mogu reći da se praktično na cijelom Koridoru Vc, ili je izgradnja u toku, ili je u postupku javne nabavke.
Da li imate podatak koliko je do sada novca uloženo u Koridor Vc?
U ovom trenutku, zaista, nemam taj podatak. Financiranje rade entiteti, tako da vam to ne mogu reći. Treba trenutno još da se uradi, otprilike, 85 novih kilometara, a to je vrijednost negdje oko 2,46 milijardi KM. Cifra je mnogo, mnogo veća, ako promatramo kompletno cijeli Koridor Vc. To je ozbiljan projekt i sama dužina od 330 kilometara, uzimajući izuzetno težak teren, i tunele i vijadukte i potporne zidove, mostove, tkao da je to puno. Ali kad dobijemo taj autoput onda će BiH dobiti jednu potpuno drugu dimenziju, pogotovo ako pričamo o privrednom ambijentu i za domaće privredne subjekte, ali i za okruženje, da može brzo, efikasno i sigurno doći na odredište.
Velika polemika posljednjih mjeseci se vodi oko izgradnje Aerodroma u Trebinju, šta je s ovim projektom, je li dokumentacija u proceduri i nastavlja li se s projektom?
Ono što mogu u ovom trenutku reći to je bilo na Savjetu ministara, procedura je pokrenuta i procedura utvrđivanja osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju kao prvi korak na realizaciji ovog infrastrukturnog projekta, odnosno izgradnji Aerodroma je u toku. Naše ministarstvo je dobilo poslije toga od Generalnog sekretarijata Savjeta ministara zaduženje da uputi Nacrt Memoranduma u dalju zakonsku proceduru i provjeravao sam to i mislim da su prikupljena potrebna mišljenja i to će vjerovano biti upućeno ka Predsjedništvu BiH koje u ovom trenutku jedino koje daje “zeleno svjetlo” za ovaj projekt. Digitalizacija čeka dogovor Javnih RTV emitera
Šta je s digitalizacijom, gdje je Bosna i Hercegovina?
Što se tiče digitalizacije, ona je bila podijeljena u tri faze. Prva faza je urađena, ne kompletno, bilo je određenih izmjena, krenulo se u drugu i treću fazu, onda je bilo raspisivanja i poništavanja javnih konkursa. Ono što je trenutno u toku, a to je praktično podešavanje tehničke specifikacije, tu zaista postoji problem koji traje već dvije godine, jer javni RTV emiteri jednostavno ne mogu da se dogovore oko tehničke specifikacije, a mi nećemo pokrenuti postupak javne nabavke dok oni ne stave svoje parafe na tu tehničku specifikaciju, jer to je osnovno sredstvo koje će sutra njima biti predato na upotrebu i osnovno sredstvo koje će omogućiti, praktično, da proces digitalizacije bude uspostavljen na teritoriji cijele BiH. Mi ćemo u narednim danima imati sastanak s Javnim RTV emiterima da pokušamo taj postupak završiti. Što se tiče Ministarstva, mi smo istog trenutka spremni da raspišemo javni konkurs, sredstva postoje osigurana.
Hoće li u Bosnu i Hercegovinu ući novi mobilni operateri, ima li interesiranja?
Što se tiče mobilni telekom operatera moram napomenuti da je politikom Sektora elektronskih komunikacija BiH za period 2017-2021. godine utvrđeno da postoji tri telekom operatera i 2017. godine je prilikom uvođenja 4G mreže ostavljen period od dvije godine za mogući ulazak mobilnih virtualnih mrežnih operatera. Nisu to pravi telekom operater, oni pružaju mobilne usluge, ali oni ne posjeduju svoju vlastitu mobilnu infrastrukturu nego rade preko infrastrukture postojećih operatera s kojima sklapaju ugovore i utvrđuju pravila i obaveze. U toku je aktivnost Radne grupe koja radi politiku sektora elektronskih komunikacija BiH za period 2022-206. godina i koja će sigurno u toku izvedbe imati određene javne konzultacije i određena mišljenja i između ostalog razmatraće se pitanje uvođenja četvrtog mobilnog operatera u BiH.
autor:unatv/faktormagzin, foto:
