Na glasačkim listićima, koje će građani zaokruživati 2.oktobra, nema ni riječi o koaliciji SDS-a i PDP-a. Posebno ne kada su u pitanju pojedinačne kandidate. Jelena Trivić je svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske istakla još polovinom maja, stavljajući kandidata SDS-a pred svršen čin i ostavljajući mu jedino mogućnost da se može kandidovati samo za člana Predsjedništva BiH. Mjesec dana nakon njene kandidature istekao je rok za prijavu koalicija, što je, ispostavilo se, bilo rano za SDS i Mirka Šarovića, koji je kao kandidat potvrđen tek 22.juna ili sedam dana kasnije.
DRŽE JELENU U ŠACI
Analitičari tvrde da je pojedinačna kandidatura u opozicionim redovima rezultat sujete Jelene Trivić, jer će biti znatno više glasača SDS-a koji će podržati nju, u odnosu na one iz PDP koji Mirka Šarovića i ne smatraju ozbiljnim kandidatom.
Na to sve Jelena Trivić ne može računati ni na dio glasača PDP-a. „U najvećem gradskom odboru PDP-a, koji vodi Draško Stanivuković, postoji dio koji ne simpatiše ni Jelenu Trivić, a o Mirku Šaroviću da i ne govorimo.
Naredni mjesec dana, taj odbor će raditi isključivo na promociji svojih kandidata za Narodnu skupštinu Republike Srpske, dok će Branislavu Borenoviću i ostalima biti ostavljeno da putuju Republikom i daju podršku Jeleni Trivić”, potvrđuju izvori Faktora iz Gradskog odbora PDP-a Banjaluka.
OSTAJE KOALICIJA
Milorad Dodik i Željka Cvijanović predstavljaće takođe samo SNSD, dok su koalicioni kandidati zabilježeni u hrvatskom i bošnjačkom korpusu poput Davora Pranjića ili Senada Bratića.
Iza Kandididata SNSD-a Milorad Dodik i Željka Cvijanović, međutim, stoji koalicioni kapacitet koji čini Vladu Republike Srpske pa se može očekivati da će na samom početku kampanje iz Ujedinjene Srpske, Socijalističke partije, Demosa i ostalih stranaka, jasno kazati da podržavaju istaknute kandidate koalcije koja već postoji.
KO JE JAČI
Davor Pranjić je kandaidat za predsjednika Republike Srpske u ime čak osam stranaka sa hrvatskim predznakom, dok Senada Bratića podržava deset stranaka iz koalicije Pokret za državu.
Naravno, broj stranaka koje podržavaju pojedinačne kandidate i ne mora u suštini da određuje i njihovu političku jačinu, jer su se za te pozicije kandidovali i neki nezavisni kandidati koji očekuju značajnu podršku birača.
autor:faktormagzin, tekst je izašao u FM 63 štampanom izdanju do 1-septembra 2022. godine
