Papa Franja rasformirao je vođstvo Malteških vitezova, jednog od najčuvenijih katoličkih viteških vjerskih redova, i postavio privremenu vlast do izbora za novog velikog majstora.
Samo oko mjesec dana ranije on je degradirao organizaciju Opus dei. Sve to je dovelo do spekulacija o obračunu pape, inače jezuite, sa mističnim redovima unutar Katoličke crkve, piše Kurir.
POTKOPAN SUVERENITET
Raspuštanje vođstva Malteških vitezova, koje je papa objavio dekretom, dogodilo se nakon pet godina oštrih debata i sukoba unutar samog reda, ali i između njegovih visokopozicioniranih članova iz redova takozvane stare garde s Vatikanom o promjeni ustava koji bi, kako se plaše pojedinci, mogao da potkopa suverenitet grupe, navodi Rojters.
Suvereni vojni bolnički red Svetog Jovana Jerusalimskog od Rodosa i Malte, kako glasi puno ime Malteških vitezova, osnovan je 1099. u Jerusalimu, u vrijeme krstaških ratova, ima oko 13.500 članova, 95.000 dobrovoljaca i 52.000 medicinskih radnika, kao i međunarodni suverenitet bez sopstvene teritorije. Imaju palatu i kancelarije u Rimu, kao i tvrđavu na Malti, ali im je priznato pravo da izdaju sopstvene pasoše, valutu, poštanske markice i registarske tablice. Malteški vitezovi imaju diplomatske odnose sa 110 država širom svijeta i status posmatrača u Ujedinjenim nacijama.
Kardinal Silvano Tomazi, papin specijalni delegat u ovom redu, rekao je novinarima da novi ustav organizacije neće oslabiti njen međunarodni suverenitet.
VELIKE PROMJENE USTAVA
– Kao religijski red, oni moraju da ostanu pod pokroviteljstvom Vatikana – poručio je kardinal Đanfranko Girlanda, član radne grupe koja radi na novom ustavu koji je odobrio papa prošlog vikenda, a prenosi Rojters.
Poglavar Katoličke crkve postavio je privremeno vođstvo, u kome su Tomazi i poručnik velikog majstora Kanađanin Džon Danlap, do 25. januara 2023, kada će biti izabrani novi lideri, dok će novi veliki majstor biti izabran do kraja marta sljedeće godine. Posljednji veliki majstor – Italijan Đakomo dala Tore – umro je u aprilu.
– Nadamo se da će ovo ponovo uspostaviti jedinstvo u redu i povećati njegovu sposobnost da služi siromašnima i bolesnima – poručio je Tomazi, a prenosi Rojters.
Promjene u ustavu koje je donio papa Franja su velike: ukinuta je obaveza da veliki majstor ima plemićko porijeklo, kao i praksa da se bira na doživotnu funkciju. Oni će sada imati desetogodišnji mandat, a mogućnost reizbora imaće samo jednom. Osim toga, moraće da napuste položaj čim napune 85 godina. Papine izmjene u pravima su izjednačile vitezove i dame.
TEORIJE ZAVJERA
Dok ima onih koji hvale ove reforme, iz crkvenih redova se čuju i kritike – pojedinci tvrde da je ovaj potez diktatorski i da ukida suverenitet Malteških vitezova.
Inače, ovaj katolički crkveni red, jedinstven po tome što ima i međunarodni suverenitet, često je bio u centru najrazličitijih teorija zavjere.
– Nakon što su krstaši zauzeli Jerusalim, grupa italijanskih trgovaca, koja je tamo napravila bolnicu posvećenu Svetom Jovanu, organizovala se u red nazvan hospitalci. Nakon gubitka Svete zemlje, oni su, zajedno s templarima, prešli na Kipar. Nakon uništenja templara, oni su dobili mnogo njihove imovine i postali su veoma uticajni. Prešli su na Rodos, a 1522, kada su Turci preuzeli to ostrvo, prešli su na Maltu. Zvanično se bave humanitarnim radom, ali postoje oni koji vjeruju da organizacija ima zabrinjavajuće veliku količinu moći. Prema autorima knjige „Sveta krv, sveti gral“, oni su veza između agencija američke vlade i Vatikana. Mnogi moćni ljudi su povezivani s njima, uključujući direktora CIA Vilijama Kejsija, američkog ambasadora u Vatikanu Vilijama Vilsona… Nijedna od ovih teorija nikad nije potvrđena – piše u knjizi „Enciklopedija zavera“ Toma Barneta.
BRZE ODLUKE
Na sličan način kao što je to uradio s Malteškim vitezovima, papa Franja je brzim odlukama u avgustu degradirao i kontroverznu organizaciju Opus dei. On je ovu ličnu prelaturu izuzeo iz nadležnosti Kongregacije za biskupe i prebacio je Kongregaciji za kler i naglasio je da lider organizacije, poznat kao prelat, neće biti biskup. Kako je saopšteno, papa je dokumentom naglasio „potrebu da se upravljanje Opus dei zasniva više na harizmi nego na hijerarhijskog vlasti“.
Sadašnji prelat Fernando Okariz odmah je odgovorio da prihvata i podržava papinu odluku, ali u crkvi se mnogima čini da ova promjena nije mala i da je prilično šokantna, kao i da neće proći bez turbulencija. Neki su čak pominjali i mogućnost puča protiv pape.
Otac Džozef Foks, dominikanac, rekao je za Nacionalni katolički registar da je ova odluka šokantna „ako se ima u vidu koliko je o organizaciji raspravljano kada ju je 1982. papa Jovan Pavle II proglasio ličnom prelaturom“.
– To je bio papin izbor. Sada, četiri decenije kasnije, papa Franja je riješio da to promjeni. Da li je to dobra ideja? Pretpostavljam da postoji dobar razlog za tu promjenu, ali jeste šokantno – rekao je on.
Otac Džerald Mari iz Njujorka kaže da će ova promjena da se odrazi i na unutrašnja dokumenta Opus deija.
– Kako će sve sad funkcionisati, nije baš jasno. Da li je sad Opus dei javna klerikalna asocijacija? Jasno je da će Sveta stolica sada mnogo oštrije da kontroliše aktivnosti ove organizacije – naveo je on za Nacionalni katolički registar.
ŽELJNI MOĆI
Kako navodi list, njihovi izvori iz Vatikana vjeruju da je ove promjene inicirao kardinal Đanfranko Girlanda, italijanski sveštenik i jezuita.
– Kao jezuita, s papom iz redova jezuita, možemo biti sigurni da on ima veliki uticaj na Svetog oca. Navodno, papa ga sluša i do sada je implementirao mnoge njegove ideje. Kardinalov uticaj bio je veliki i kada je reorganizovao Rimsku kuriju – rekao je Foks.
Ovakva kontrola tajanstvene organizacije, koju je 1928. osnovao španski sveštenik Hosemarija Eskriva, a mnogi je zbog djelovanja u tajnosti i s jakom hijerarhijom nazivaju katoličkom masonerijom, iznenadila je mnoge. Ipak, vjeruju da je ovo samo nova etapa u borbi jezuita protiv organizacije Opus dei, koju su kritikovali od samog osnivanja. Sam Eskriva, blizak saradnik španskog diktatora Franciska Franka, bio je jezuita, pa je njihova pravila koristio kada je osnovao novi red. Međutim, to nije naišlo na odobravanje, pa je već general Vlodimir Lodohovski svojevremeno rekao da je „Opus dei veoma opasan za crkvu u Španiji“ zbog tajanstvenosti. On je, navodno, u njima video „znake tajnog plana za dominaciju svijetom u formi hrišćanske masonerije“.
– Opus dei upravlja obrazovnim institucijama, konferencijskim centrima i rezidencijama širom svijeta, sa centralnom kancelarijom u Rimu. Ima više od 85.000 članova u svijetu. Organizacija dugo ima u svom članstvu važne i uticajne političare i biznismene. Primjera radi, sudija Vrhovnog suda SAD Antonin Skalija bio je član. To je samo pojačalo popularne sumnje da je Opus dei u stvari tajna sekta željna moći. Optuživani su da su ekstremni desničari, da imaju tajne ciljeve i da su povezani sa američkom CIA. Den Braun ih je u „Da Vinčijevom kodu“ predstavio kao zlu organizaciju i mnogi ih kao takvu prepoznaju – piše Frenk Flnn u „Enciklopediji katolicizma“.
Antijezuitski stav jak već vijekovima: Jezuite optužili da su ubili i prvog predsjednika katolika
Majkl Njutn u knjizi „Enciklopedija zavera i teorija zavjera“ navodi da su jezuiti osnovani kao religijski red 1540.
– Ime jezuiti prvo su koristili kritičari reda koji su smatrali da oni Isusovo ime uzimaju uzalud. Danas su najveći katolički red i postoje u 112 zemalja. Kroz istoriju su optuživani za mnoge zavjere protiv protestanata. U 17. vijeku za mnoge ratove Indijanaca i britanskih kolonista u Sjevernoj Americi optuživani su upravo jezuiti. Teoretičari zavjere su tvrdili da su jezuiti bili ključni u osnivanju iluminata i pokretanja revolucija u Evropi 18. vijeka. U SAD je antijezuitski stav bio veoma jak, pa su čak i organizacije poput Kju kluks klana bile protivnici jezuita. Mnogi su čak tvrdili da su jezuiti školovali Fidela Kastra, kao i da su jezuitski agenti stajali iza atentata na prvog katoličkog predsjednika Amerike Džona Kenedija – piše on.
(Izvor: Kurir, foto: Kurir, Profimedia, EPA)
