Kome će se naplaćivati ulaz u HRAM SVETOG SAVE?

Kome će se naplaćivati ulaz u HRAM SVETOG SAVE?

Jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svijetu, Hram Svetog Save u Beogradu, jedan je od najposjećenijih objekata u Srbiji. Kroz njega godišnje prođe oko milion posjetilaca i vjernika. Od ovog mjeseca naplaćuje se posjeta Hramu, ali ne za sve.

Ko Beograd posjeti, Hram Svetog Save ne zaobilazi.

Njegova vrata otvorena su za sve – vjernike, prolaznike, putnike namjernike.

Baš oni sa Dalekog istoka pod kupolom svetinje pogledom upijaju svaku kockicu mozaika kojim je obložena unutrašnjost Hrama na više od 15.000 kvadrata. Oduševljenje ne kriju.

“Mislim da je ovo jedan od najljepših hramova koje sam vidjela u cijelom svijetu, arhitektura je prelijepa i oduševljena sam cijelom zgradom. Došla bih ovdje ponovo i preporučiću svim prijateljima u Singapuru da posjete ovo prelijepo mjesto“, rekla je Viola Tan, turista iz Singapura.

Mjesto koje spaja sakralno i svetovno, različite vjere i nacije, godišnje obiđe prema procjenama, milion turista.

Ono što ih posebno impresionira, jeste priča o gradnji Hrama, njenim prekidima i obnovama. U toj priči teče i razvija se istorija Beograda i Srbije.

“Hram je svojevrsno svjetsko čudo, to možda zvuči neskromno, ali zaista Hram Svetog Save je jedan od najvećih živih pravoslavnih hramova u ovom momentu. Veliki broj turista koji dolaze organizovano da posjećuje Hram, jer je Hram mjesto na kom može da se sagleda srpska kultura u cjelini. Sve ono što je najbolje u našem predanju, u našem kulturno-istorijskom nasljeđu još od srednjovjekovnog perioda ovdje je na neki način sabrano i ugrađeno u Hram Svetog Save“, rekao je protođakon Mladen Kovačević.

Hram i Srpska pravoslavna crkva vode se jevanđeoskom maksimom „dođi i vidi“.

Tim riječima odgovaraju na pojedine medijske napise da će se posjeta svetinji ubuduće naplaćivati svima.

“Ono što želimo da kažemo jasno i glasno – ulaz u Hram Svetog Save se ne naplaćuje, niti vjernicima niti pojedincima koji dođu ovdje i žele da pogledaju Hram, žele da se pomole ili da se upoznaju sa našim duhovnim nasljeđem. Ono što se naplaćuje su organizovane ture, razgledanje Hrama i uglavnom se to odnosi na inostrane turiste koji u Beograd dolaze kroz aranžmane turističkih agencija“, istakao je protođakon Mladen Kovačević.

Za strance su za sada organizovane ture na engleskom i ruskom jeziku.

Očekuje se završetak radova na mozaiku, formiranje muzejske postavke u potkupolnom prostoru, ali i izlazak na vidikovac na 50 metara visine.

autor:agencije, foto: novosti.rs

Share

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.