Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem u Srpskoj obuhvaćeno je 30,7 odsto djece, što je veliki napredak, jer je prije samo osam godina manje od 15 odsto mališana išlo u vrtiće. Ipak, to je daleko od evropskih sandarda.
Mjesto u javnim vrtićima se čeka mjesecima, ne samo u Banjaluci, nego i u Prijedoru, Derventi, Zvorniku, Bijeljini i Gradišci. Mnogi roditelji su zato primorani da djecu upišu u znatno skuplje privatne predškolske ustanove. Svako treće „vrtićko“ dijete u Srpskoj pohađa privatni vrtić.
Prema podacima Ministarstva prosvjete RS, javne predškolske ustanove pohađa 10.622 djece, a privatne 5.136 mališana.
U 79 privatnih vrtića u Srpskoj usluge su znatno skuplje nego u javnim. Ubjedljivo najskuplji u Srpskoj je jedan privatni vrtić u Banjaluci, gdje cjelodnevni boravak košta 620 KM.
Kako stvari stoje kad su cijene u pitanju, najbolje svjedoči situacija u tri najveća grada.
U Banjaluci boravak u javnim vrtićima košta 165 KM mjesečno, a u privatnim od 230 KM do 620 KM. U Prijedoru javni vrtić košta 150 KM, a privatni 290 KM. U Bijeljini za boravak jednog djeteta u javnom vrtiću roditelji moraju izdvojiti 170 KM, dok privatni vrtići koštaju od 200 KM do 290 KM.
– U državnim vrtićima nije bilo mjesta i nismo imali izbora. Upisali smo sina u privatni vrtić, koji je skoro duplo skuplji – kaže jedan mladi tata iz Banjaluke.
Obradovala ga je, dodaje, odluka Grada Banjaluka da subvencioniše boravak djece u privatnim vrtićima, ali ni to nije mnogo pomoglo.
– Subvencije kasne, a u međuvremenu je vrtić poskupio, tako da je to poskupljenje, praktično, „pojelo“ subvenciju – kaže naš sagovornik.
Subvencije samo u osam gradova
Rijetke su loklane zajednice koje pomažu roditeljima da plate boravak djece u privatnim vrtićima. Subvencije u iznosu od 50 KM do 100 KM po djetetu isplaćuje samo osam opština i gradova.
U Laktašima, Palama i Derventi, subvencije iznose 50 KM mjesečno po djetetu, u Banjaluci 60 KM, a u Prijedoru i Istočnoj Ilidži 100 KM.
Kako navode u Ministarstvu prosvjete Republike Srpske, Grad Bijeljina subvencioniše 20 odsto od cijene privatnog vrtića, dok su u Tesliću roditeljima djece, koja pohađaju privatne vrtiće, 2022. isplatili jednokratnu subvenciju od 250 KM po djetetu za cijelu godinu.
U manjim mjestima javni vrtići su znatno jeftiniji nego u najvećim gradovima Srpske. Najjeftiniji je vrtić u Bileći, gdje košta 80 KM, u Šekovićima roditelji za jedno dijete plaćaju 90 KM, u Ugljeviku i Prnjavoru 95 KM, a u Kneževu, Kostajnici, Loparama i Srebrenici 100 KM.
Uprkos napretku, za mnoge kategorije stanovništva vrtić je nedostižan luksuz, ne samo zbog novca.
Njih nema u vrtićima
Iako je, po zakonu, pravo na predškoslko vaspitanje zagarantovano svakom djetetu, mališani sa sela i iz malih siromašnih opština, djeca iz marginalizovanih grupa poput romske zajednice, kao i djeca sa poteškoćama u razvoju, rijetko pohađaju vrtiće.
U čak 15 nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština širom Srpske, od Kalinovika do Krupe na Uni, nema nijednog vrtića.
U cijeloj Srpskoj vrtiće pohađa svega 107 djece sa smetnjama u razvoju. Kada su u pitanju romska djeca, nema zvaničnih podataka o njihovoj uključenosti u predškolske ustanove.
– Ne prikupljamo podatke o nacionalnoj pripadnosti djece, ali pojedine predškolske ustanove provode programe za ranjive kategorije, između ostalih i za djecu iz romskih zajednica – navode u Ministarstvu prosvjete RS.
Obuhvat djece sa sela u predškolskim ustanovama je bolji nego ranijih godina, jer je otvoreno više vrtića u selima. U Banjaluci, Bijeljini, Gradiški, Kotor Varošu, Laktašima, Mrkonjić Gradu, Novom Gradu, Palama, Prijedoru, Prnjavoru i Srebrenici postoje vrtići ili odjeljenja vrtića u selima. Ipak, sve te vrtiće pohađa ukupno 680 djece.
Sve u svemu, većina od 15.758 djece u Srpskoj, koja idu u vrtiće, su djevojčice i dječaci iz gradova, koji nemaju teškoća u razvoju i čiji su roditelji zaposleni i za naše prilike solidno situirani.
– Prema istraživanjima koja su provođena u predškolskim ustanovama, najmanje je djece čija su oba roditelja nezaposlena – navode u nadležnom ministarstvu.
Još uvijek je uvriježeno shvatanje da vrtići služe samo za čuvanje djece dok su tata i mama na poslu, dok se zanemaruje njihova obrazovna i vaspitna uloga.
Ivana Zečević, profesorica školske i pedagoške psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, ističe da vrtić nudi sistem koji će pomoći djeci da odrastu, osamostale se i pripreme za život u vršnjačkoj grupi, a potom i u svijetu odraslih.
– Republika Srpska ima kurilkulum za predškolske ustanove, koji je najbliži EU standardima i koji se redovno osvježava. To je jasan sistem, koji nudi pravovremeno i adekvatno planirane teme i koji podstiče djetetov razvoj i u fizičkom, u socijalno – emociolnanom i kognitivnom smislu – kaže Ivana Zečević.
Ona zaključuje da je vrtić najbolje rješenje za veliku većinu predškolske djece, pogotovo za djecu u dobi od tri godine do polaska u školu.
Slovenija u vrhu Evrope
Prema podacima Eurostata, Hrvatska i Poljska su u 2019. godini bile jedine države članice EU u kojima je vrtiće pohađalo samo oko 60 odsto djece uzrasta od tri godine do polaska u školu.
U Nizozemskoj, Francuskoj, Sloveniji, Švedskoj, Španiji i Belgiji, više od 95 posto njihovih vršnjaka ide u vrtiće.
Podaci Eurostata pokazuju i da u EU oko 47 odsto djece mlađe od tri godine čuvaju i vaspitavaju isključivo roditelji.
autor:srpskainfo.com foto:srpskainfo.com
