Doktorka Svetlana Stanišić otkriva kako nastaje gastritis i koji su simptomi!
IZVOR: YOUTUBE/KURIR/PRINTSCREEN
Doktorka Svetlana Stanišić, stručnjak za ishranu i profesor fizičke hemije, objasnila je koju ulogu ima naš želudac i šta sve doprinosi stvaranju gastritisa – upale sluzokože želuca.
Ona je ispod jedne objave na svojoj društvenoj mreži opisala ova stanja i savjetovala na koji način da se zdravo hranimo.
„Želudac ima ulogu da sve što unesemo pretvori u kašu koja će biti istisnuta kroz otvor od 1,5 cm u tanko crevo, a njegov zadatak je veoma težak ako hranu gutamo u komadima“, započela je ona, a zatim se osvrnula na gastritis.
Način ishrane u velikoj mjeri utiče na kontrolu simptoma, uz neophodnu promjenu životnih navika i samodisciplinu“, dodala je i otkrila koji su njegovi simptomi.
IZVOR: LEPA I SRECNA
„Gastritis može nastupiti naglo, sa intenzivnim simptomima, ali može imati i hroničan tok.
Nekad može dovesti do želudačnog čira, koji ima sklonost za malignu alteraciju. Ipak, u najvećem broju slučajeva gastritis je relativno bezopasno stanje, koje se manifestuje nadimanjem i bolovima u gornjem delu stomaka, ispod grudne kosti, ali i slabošću, nesvjesticom, vrtoglavicom, gubitkom apetita.
Svi ovi simptomi uglavnom postaju izraženiji poslije jela.
Gazirani sokovi
Prolazno nadimanje u predjelu želuca može biti posljedica upotrebe žvakaćih guma, slamki i gaziranih sokova, pušenja, loših protetskih radova, gutanja velikih, nesažvakanih komada hrane, ali želudačni problemi mogu biti dio sistemskih, autoimunih bolesti,
Kronove, celijačne bolesti i drugih, kada crna stolica može ukazivati na krvarenje iz želuca“, objasnila je dr Stanišić detaljno.
Kada je riječ o hroničnom gastritisu, kako kaže, on takođe može da dovede do progresivne atrofije želudačne sluznice, što uzrokuje nedostatak želudačne kiseline.
Uz to, preuzimanje vitamina B12, gvožđa, kalcijuma, cinka i magnezijuma prilično je sniženo.
Hrana koja ima visok sadržaj masti odlaže pražnjenje želuca, a najvažnije je izbjegavati hranu koja je procesirana, konzervirana kao i hranu koja ima visok sadržaj masti (pomfrit, čips, krofne, hamburgeri, sve što je pohovano u fritezi).
„Od mliječnih proizvoda možemo koristiti jogurt, mladi sir, kiselo mlijeko, pavlaku, ali izbjegavati punomasni kačkavalj, posebno dimljeni, velike količine mlijeka i sladoled.
Nemasno meso i plavu morsku ribu je preporučljivo koristiti, ali zato treba izbjegavati dimljeno, masno meso, pohovano u fritezi, proizvode od mesa sa velikom količinom aditiva i soli“, napisala je na kraju.
