Diplomatski rat Crne Gore i Hrvatske zbog broda Jadran
Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović trebalo je da se sastane sa hrvatskim kolegom Ivanom Anušićem u Tivtu, u okviru obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Međutim, Anušić je otkazao sastanak, zbog kako je objasnio, Krapovićevih stavova o spomen-ploči u Morinju i brodu “Jadran”.
Anušić je u subotu na društvenim mrežama objavio da nema smisla razgovarati sa Krapovićem zbog njegovih stavova koje je proteklih dana iznio u medijima, a koji “ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i istorijskih činjenica”. Takav odgovor “Vijesti” su dobile i od hrvatskog Ministarstva odbrane.
Međutim, “Vijesti” iz vojnih i diplomatskih izvora saznaju da je Krapović odbio zahtjev da hrvatski zvaničnici na čelu sa vicepremijerom i ministrom odbrane Anušićem posjete školski brod “Jadran” tokom boravka u Crnoj Gori.
Pored Krapovićevih stavova o spomen-ploči u Morinju i “Jadranu”, to bi mogao da bude još jedan od razloga za ljutnju Anušića i otkazivanje sastanka sa Krapovićem koji je zakazan na zahtjev hrvatske strane, tvrde sagovornici “Vijesti”.
Međutim, jedan od diplomatskih izvora tvrdi da uskraćivanje posjete “Jadranu” nije mogao biti razlog za otkazivanje sastanka, koji je dogovoren i definitivno zakazan početkom sedmice, a otkazan u petak ujutro, nakon intervjua Krapovića TV Vijesti.
Krapović je u četvrtak u emisiji “Načisto” rekao da shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod “Jadran” i da nisu spremni da pregovaraju o vlasništvu.
Diplomatski rat Crne Gore i Hrvatske
U vezi sa spomen-pločom u bivšem vojnom logoru Morinj, Krapović je rekao da je postavljena na pogrešan način, da natpis ne odgovara činjenicama i da treba da bude zamijenjena drugom, sa adekvatnim tekstom.
On je juče “Vijestima” rekao da je stav Crne Gore da je brod “Jadran” potpuno legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore, istakavši da se neće promijeniti.
“Kao ministar odbrane, moja odgovornost je da čuvam ovaj simbol našeg ponosa i istorijskog nasljeđa, koji nadilazi granice materijalnog vlasništva.
Dijalog i razmjena mišljenja sa našim susjedima su od esencijalnog značaja, te u tom duhu pristupamo svim međunarodnim pitanjima, uključujući i pitanje školskog broda ‘Jadran’”, naveo je Krapović.
Krapović foto: Boris Pejović
Istakao je da je između dijaloga i pregovora “velika razlika”, a da on nije neko “kome ta razlika može promaći”.
“Naprotiv, kao ministar odbrane, prihvatio sam razgovor na te teme, ali ne i pregovore jer prihvatanje pregovora znači prihvatanje mogućnosti da ‘Jadran’ ne bude crnogorski, a ja to otvoreno kažem neću prihvatiti.
To je stvar principa i nacionalnog ponosa. Želim i naglasiti da sam svjestan složenosti odnosa unutar našeg regiona, kao i osjetljivosti pitanja koja se tiču nacionalnog ponosa i nasljeđa. ‘Jadran’ je više od broda – on je živi podsjetnik na našu istoriju i tradiciju, simbol naše povezanosti s morem i naše nezavisnosti”, kazao je Krapović.
Anušić je ubrzo nakon svog izbora za ministra odbrane i vicepremijera simbolično pokazao da će mu spor sa Crnom Gorom oko vlasništva nad brodom “Jadran” biti jedan od prioriteta.
On je izabran 16. novembra, a hrvatski mediji su objavili da je fotografiju broda okačio na zid kabineta 1. decembra.
U hrvatskim medijima objavljeno je i da je “odlučio maksimalno da podrži diplomatske napore koji se trenutno preduzimaju kako bi se jedrenjak vratio u Split”.
Hrvatska strana tvrdi da nije bilo ratova 90-ih, “Jadran” ne bi ostao u Tivtu, gdje je u oktobru 1990. dovezen na remont, već bi bio u hrvatskim lukama.
Hrvatski ministar vanjiskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da ga smatraju otuđenom imovinom i traže da se vrati u matičnu luku Split.
“Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom, možemo razmotriti mogućnost uključivanja međunarodnog suda”, rekao je Grlić Radman tokom posjete Crnoj Gori za vikend, gdje je prisustvovao proslavi Dana hrvatskog naroda.
Crna Gora se poziva na Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ kojeg je potpisala tadašnja SR Jugoslavija (zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i BiH), 29. juna 2001. u Beču, a međunarodno-pravni kontinuitet SRJ je nakon referenduma i izglasavanja nezavisnosti Crne Gore u maju 2006. naslijedila Srbija.
Crna Gora i Srbija su međusobno već riješile pitanje “Jadrana” sporazumom koji su 2006. potpisali tadašnji predsjednici Boris Tadić i Filip Vujanović, prema kojem je brod ostao Crnoj Gori.
Hosovci zaprijetili da će doći po brod
Nekoliko pripadnika Devete bojne Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) prisustvovalo je prošle sedmice izložbi o školskom brodu “Jadran” u Splitu, a snimljena je i video-poruka za Crnu Goru.
“Vratite nam naš školski brod ‘Jadran’ koji ste uzeli iz Splita, jer ćemo doći po njega u Crnu Goru”, poručio je jedan od pripadnika HOS-a, pri čemu su ga ostali podržali, prenio je portal Dnevno.hr.
Kao ministar odbrane prihvatio sam razgovor na te teme, ali ne i pregovore jer prihvatanje pregovora znači prihvatanje mogućnosti da ‘Jadran’ ne bude crnogorski, a ja to otvoreno kažem neću prihvatiti. To je stvar principa i nacionalnog ponosa, poručio je Krapović
autor: vijesti.me
