Nijedna firma sada ne može reći radnicima da će im sniziti plate, a da to ne prođe bez posljedica u vidu obustave proizvodnje, nezadovoljstva zaposlenih i slično.
Već sada znamo da smanjenje minimalca više ne može biti opcija, jer slijedi isplata treće zarade po uvećanim iznosima, ali ono što se može uraditi je smanjenje opterećenja na platu.
Poslodavci platu posmatraju u bruto iznosu, jer te troškove ugrađuju u cijenu koštanja svog proizvoda.
Vlada nam može pomoći i kroz određene stimulacije za rast plata – rekao je Škrebić.
On je istakao da su domaćim kompanijama neophodna sistemska rješenja i u vidu pomoći za tehnološki razvoj i automatizaciju proizvodnih procesa, jer su im potrebna radna mjesta koja mogu stvoriti veću novu vrijednost.
GLAS: Koji su Vaši prvi zadaci i ciljevi sada kada ste izabrani za prvog čovjeka Unije?
ŠKREBIĆ: Sve što je rađeno u prethodnom periodu ostaje zadatak i za naredni. Krajem prošle godine Vladi RS smo uputili dokument u kojem su definisani svi prioriteti koje je potrebno uraditi da bi poslodavci, ali i kompletna privreda bila u boljem položaju, konkurentnija na evropskom tržištu.
Upravo zbog izmijenjenih uslova na zapadnom tržištu naši izvoznici trenutno imaju ozbiljne probleme.
Najpogođeniji je sektor drvoprerade te metalska i elektroindustrija, kao i tekstilna i obućarska, jer se mahom bave lon poslovima.
Ino-kupci im otkazuju narudžbe i traže smanjenje cijena i do 30 odsto.
Imamo kompanije koje se suočavaju i sa 50 odsto manjim narudžbama.
Svi ti problemi prelijevaju se i na druge sektore, a na rješavanje tih pitanja moramo staviti akcenat u narednom periodu.
GLAS: I sam premijer je nedavno upozorio na pad izvoza, istakavši da se zajedničkim snagama mora tražiti rješenje. Hoćete li uskoro u Vladu na pregovore?
ŠKREBIĆ: Unija je Vladi još ranije poslala zahtjev za sastanak, a sada ćemo ga i ponoviti, s obzirom na promjene u rukovodstvu Unije te se nadam da ćemo u skorijem periodu sjesti i razgovarati o svim problemima.
Mi smo još prošle godine najavili da će doći do pada izvoza u prvom kvartalu, a sve pokazuje da će tako biti i u drugom, pa čak i trećem kvartalu ove godine.
GLAS: U januaru je zabilježen blagi rast nezaposlenosti u Srpskoj. S obzirom na probleme u industriji, da li je izvjesno da će to prerasti u trend narednih mjeseci?
ŠKREBIĆ: To je sasvim moguće.
Na mnoge stvari koje se dešavaju u našoj ekonomiji teško je uticati, jer je zavisna od dešavanja u zapadnoj Evropi, na koju se naslanja i za koju se razvijala naša privreda.
Na istočnim tržištima nismo konkurentni, jer su naši troškovi proizvodnje viši od cijena koje se tamo mogu ostvariti.
Svi veći izvoznici koji se suočavaju sa problemima svoj asortiman proizvoda ne mogu plasirati domaćem kupcima, jer smo premalo tržište.
Čekamo podatke o ekonomskim kretanjima u prvom kvartalu, nakon čega mora uslijediti detaljna analiza da bismo došli do prave slike i kreirali mjere koje mogu ublažiti negativne posljedice po društvo u cjelini.
Sankcije
GLAS: Kako se američke sankcije kojima su izloženi pojedinci u Srpskoj mogu odraziti na domaću ekonomiju?
ŠKREBIĆ: Svake sankcije nose negativnu konotaciju, ne treba imati nedoumice u vezi sa tim, a u kojoj mjeri i kako će se odraziti na ekonomiju Srpske, vidjećemo u narednom periodu.
Čak i da ne uslijede negativni efekti u vidu brojeva zasigurno će unijeti jednu dozu nesigurnosti na ovom području.
autor: Faktormagazin/ glassrpske. com
