– Navikli smo da Srebrenicu zloupotrebljavaju u političke pa čak i u dnevnopolitičke svrhe, ali to govori najviše o njima samima koji svoje žrtve ne poštuju onako kako treba – rekao je Egić i dodao da međunarodna zajednica ćuti na napade na Republiku Srpsku te da su odavno pokazali da su stali na jednu stranu bošnjačkog političkog rukovodstva.
GLAS: Vlada RS je na posljednjoj sjednici donijela odluku o gradnji memorijalnog kompleksa za srpske žrtve u Podrinju. Koliki je značaj i vrijednost tog projekta?
EGIĆ: Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS i Ministarstvo finansija zaduženi su od strane Vlade da obezbijede sredstva i urade sve pripremne radnje za gradnju memorijalnog kompleksa u Podrinju. O potrebi njegove izgradnje ne treba ni govoriti. Znamo za velika stradanja srpskog naroda u tom dijelu Republike Srpske. Znamo da su žrtve 70 odsto bile civili i maloljetna djeca koja su masakrirana i mučena na razne načine od strane muslimanskih formacija koje su se i nakon proglašenja Srebrenice za zaštićenu zonu UN tu skrasile i odatle napadale zaštićena srpska sela i srpsku nejač. Nažalost, ono što je svima nama Srbima, pogotovo ljudima koji su doživjeli lične tragedije neprihvatljiv, jeste da niko od tih ljudi nije kažnjen za počinjene zločine. Tako da, uzimajući sve to u obzir, i naravno inicijativu lokalnih zajednica iz Podrinja i Birča, uz saglasnost Srpske pravoslavne crkve, Vlada Republike Srpske je prihvatila tu inicijativu i odlučila da gradi memorijalni kompleks u opštini Bratunac.
GLAS: Kada bi mogla početi gradnja memorijalnog kompleksa?
EGIĆ: Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite će ove godine uraditi idejno rješenje, tako da ćemo znati definitivno koliko nam je novca potrebno, odnosno da Vlada RS planira novac u budžetu za narednu godinu za te namjene. Prvi početni radovi koje mi očekujemo su u idućoj godini. Taj proces, odnosno izgradnja, će trajati, pretpostavljam, nekoliko godina, s obzirom na sam značaj i obim posla, a naravno i obezbjeđenje sredstva za izgradnju tog kompleksa. I premijer Srbije Miloš Vučević dao je obećanje da će Vlada Srbije vjerovatno učestvovati u pokrivanju određenih troškova na izgradnji.
GLAS: Za sve te zločine, kao što ste već rekli, niko nije odgovarao. Kakvu nam poruku šalju pravosudne institucije na nivou BiH i ima li nade da zločinci odgovaraju za učinjena zlodjela?
EGIĆ: Ja sam nekoliko puta izjavljivao da se već početkom rata ovdje jasno odredilo ko su dobri, a ko loši momci. To je nastavljeno u kontinuitetu i nakon završetka rata. Znači, srpska strana je projektovana da bude za sve kriva. Šta to nama pokazuje? Pokazuje da mi moramo, bez obzira na sve to, da budemo uporni, da budemo istrajni, da sami njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja, odnosno da mi našim potomcima prenosimo sve ono što se dešavalo srpskom narodu da se to nikad ne zaboravi. Naravno da nikad nećemo da odustanemo od kažnjavanja, od mišljenja i stava da se svi ti zločinci procesuiraju i da oni dobiju zasluženu kaznu. Samo jedan flagrantan primjer tog kršenja pravednog i pravičnog suđenja je da na sve dokaze koje smo podnijeli za zločine koje je Naser Orić počinio kao jedan od heroja bošnjačkog naroda on je ipak prvobitno osuđen na neku malu kaznu, a nakon toga u ponovljenom postupku i oslobođen.
GLAS: Kako komentarišete obraćanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji je prilikom obilježavanja stradanja Bošnjaka u Potočarima imao skandalozan govor te mu se ponovo priviđala “velikosrpska politika”?
EGIĆ: Prije svega rekao bih da je Bećirović zloupotrijebio mjesto gdje je držao takav govor. Na jednom mjestu gdje i predstavnici srpskog naroda kažu da se desio zločin te da odajemo svakoj žrtvi pijetet i poštovanje i navodimo da su sve žrtve iste i da sve zaslužuju poštovanje, Bećirović je držao jedan zapaljiv govor koji je nedorastao političaru ranga funkcije koju obavlja. On je optužio jedan kompletan narod za stvari koje nije skrivio. To niti je mjesto za takve govore, niti je ono o čemu je on pričao realno, niti to ima veze sa stvarnošću. Mi imamo 3.500 žrtava na strani srpskog naroda koje nije ni pomenuo, a srpski narod, odnosno srpski političari i rukovodstvo Republike Srpske nikada nije reklo ništa uvredljivo i ništa što je moglo da uvrijedi žrtve, potomke, a ni rođake tih žrtava iz Srebrenice. Bio bi red i kulturno da je pomenuo i srpske žrtve, da se to naravno završi sa odavanja pomena. Sa druge strane mi smo navikli da se Srebrenica zloupotrebljava u političke pa čak i u dnevno-političke svrhe, ali to govori najviše o njima samima koji svoje žrtve ne poštuju onako kako treba.
GLAS: Bećirović je digao uzbunu i zbog dolaska kadeta iz Srbije prošli vikend na obilježavanje 82. godišnjice bitke na Kozari, iako je sve bilo regularno. Kako na to gledate? Zbog čega bošnjački političari, i onda kada nemaju niti najmanji razlog za to, raspiruju vatru u BiH?
EGIĆ: Sve je bilo najavljeno i regularno jer je Srbija ozbiljna država koja se drži međunarodnih konvencija i protokola. To nije bila Vojska Srbije, već kadeti i nije prvi put da se radi ovakav, da kažem, mimohod kroz grad. To smo radili prije mjesec u Kozarskoj Dubici, ali i u Bratuncu. Znači, nije prvi put, a sa druge strane sva procedura je poštovana. Ono što se priviđa gospodi iz FBiH, opet ide se na trag ratnohuškačke politike, prikupljanja jeftinih dnevnih političkih poena. Izostaje i djelovanje međunarodne zajednice na tu njihovu retoriku. Nismo nikoga povrijedili niti uznemirili, a ako dječaci i djevojčice od 17 do 18 godina nekoga mogu da povrijede, uznemire, a prije svega preplaše, onda je to stvarno jako tužno i žalosno. Bez potrebe dižu tenzije. Ja znam da je ovo izborna godina i ti političari koji koriste to na taj način ubiru jeftine političke poene. Takvo njihovo ponašanje je prije svega usmjereno na izbornu kampanju.
GLAS: Nije ovo prvi put da međunarodna zajednica u BiH ćuti kada Bošnjaci bez ijednog razloga napadaju Republiku Srpsku.
EGIĆ: Međunarodna zajednica ćuti, odnosno oni su odavno stali na jednu stranu i to bošnjačkog političkog rukovodstva. Koliko god mi argumenta iznosili i koliko god principijelno i argumentovano branili svoje političke i druge stavove, međunarodna zajednica, a pogotovo predstavnici nekih ambasada u Sarajevu, su na to gluvi i nijemi. Treba da reaguju i na napade na Srbe ako hoće mir i ako hoće da ova država ima nekakvu budućnost, ako hoće da se ovdje živi normalno i da ovaj jedan napaćeni narod, i bošnjački i srpski, ima nekakav prosperitet i svjetliju budućnost. Međunarodna zajednica može uticati na to, međutim mi vidimo stalno nastojanje da se ovdje stvaraju tenzije da prave jednu situaciju svakodnevnog tinjanja sukoba niskog intenziteta i da pri tome mogu da mešetare i da sami sebi dižu cijenu kao da su oni neki odlučujući faktori ovdje. Potrebno je da predstavnici i jednog i drugog naroda sjednu i da se dogovore, jer ćemo jedino na taj način moći živjeti mirno i normalno.
GLAS: Na Svesrpskom saboru je dogovoreno zajedničko obilježavanje datuma bitnih za srpski narod. O kojim je to praznicima riječ i šta tim obilježavanjem poručujemo?
EGIĆ: Deklaracijom koja je donesena na Svesrpskom saboru samo su u stvari potvrđene stvari koje vlade Republike Srbije i Republike Srpske rade već nekoliko godina. Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske sa Vladom Srbije ima dugoročnu saradnju kada je riječ o njegovanju kulture pamćenja kroz zajednička obilježavanja. Vlade Republike Srpske i Srbije, odnosno odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova sada u kalendaru imaju osam zajedničkih obilježavanja. To obuhvata period još iz 19. vijeka do novijih datuma koji su iz ovog našeg Odbrambeno-otadžbinskog rata.
GLAS: Na Svesrpskom saboru je bilo riječi i o gradnji muzeja žrtvama u Jasenovcu? Šta se konkretno radi kada je riječ o tome?
EGIĆ: Potpisan je memorandum o saradnji i memorandum o zajedničkom djelovanju na planu izgradnje dva memorijalna centra. Jedan muzej biće na lokalitetu Donja Gradina, a drugi u Srbiji, iako još tamo nije tačno određena lokacija. Poveznica je rijeka Sava. Žrtve koje su ubijane i masakrirane bacane su u rijeku Savu. Kada je riječ o gradnji muzeja u Donjoj Gradini, mi radimo na određivanju mikrolokacije. Dakle prešli smo sav teren, odredili smo mjesta gdje nema kosturnica. Dakle, fokusirani smo na određivanje mikrolokaliteta, da ne bismo tokom iskopavanja oštetili kosturnice. Tako da mislim da smo mi korak malo ispred Srbije. Idući korak koji je da Republika Srbija raspiše međunarodni poziv za idejno rješenje na kojem će moći da učestvuju firme i ljudi koji se time bave iz čitavog svijeta. To je naredni korak koji očekujem da će biti u najskorije vrijeme.
Položaj boraca
GLAS: Kakav je položaj boraca u Srpskoj? Navode i da njihova primanja treba da budu veća, da li će do toga doći?
EGIĆ: Oni dijele sudbinu svih ostalih ljudi Republike Srpske. Znači, kako živi jedan borac u Republici Srpskoj, kako živi jedan penzioner ili kako živi jedan radnik to je u skladu sa ekonomskom moći Republike Srpske. Odnosno onoliko koliko ima mi to ravnopravno podijelimo. Svakog borca koji je makar mjesec dana bio u zoni borbenih dejstava obuhvatili smo isplatom mjesečnog boračkog dodatka. Pored toga, imamo banjsku rehabilitaciju, ortopedska pomagala, imamo sve ono što borcu Republike Srpske može da omogući dostojanstven život. To nije primanje, to nije penzija, nego borački dodatak, tako da niko nije rekao da se od toga može da živi, zato se i zove dodatak. Znači obuhvatili smo sve boračke kategorije, sva ostala dodatna prava su našim borcima obezbijeđena. Rekao bi da nije dovoljno, da svaki dan radimo i planiramo da to poboljšavamo, ali sporazum koji smo postigli prošle godine je na snazi tri godine te nakon tog perioda opet možemo da sjedamo i pričamo o nekim daljim mogućnostima
autor: http://glassrpske.com
