Na svjetskim berzama cijena zlata iz dana u dan su sve veće, pa se i centralne banke odlučuju na kupovinu dodatnih zaliha.
Srbija je nedavno kupila pet tona zlata i regionalni je lider po zlatnim rezervama. Hrvatska ne posjeduje zlatne rezerve kao ni Crna Gora, a procjenjuje se da Centralna banka BiH ima oko jednu tonu, javlja RTRS.
Zlato je oduvijek bilo mjerilo bogatstva. Vremenom je, zbog pronalaska i primjene drugih prirodnih resursa, palo u drugi plan, međutim u posljednje vrijeme zlatna grozinica trese svjetske banke. Devizne rezerve Centralne banke BiH sredinom avgusta iznosile su 15, 8 milijardi maraka. Udio zlata u tim rezervama je svega jedan odsto, odnosno oko jedne tone.
„Strateško opredjeljenje Centralne banke BiH jeste da taj iznos učešća monetarnog zlata u ukupnim devizim rezervama može da ide i do tri odsto tako da je za očekivati da će u narednom periodu, kada se steknu uslovi, taj procenat se možda i poveća“, kaže Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke BiH.
Imala je BiH ranije i više zlata
Međutim, bivša uprava Centralne banke odlučila je da trećinu rezervi proda i, prema mišljenju ekonomista, napravila grešku.
„Kada se tržište destabilizuje padne i vrijednost vaute na koju se mi oslanjamo kao rezervu. S druge strane, što je kriza veća zlatu vrijednost raste zato što je zlato stvarna tradicionalna vrijednost kojoj duguročno vrijednost uvijek raste i BiH je trebala i još uvijek treba rezerve zlata čuvati i povećavati“, istakao je ekonomista Igor Gavran.
Za razliku od BiH, zlatne rezerve Srbije iznose 46,5 tona, protuvrijednosti 3,3 milijarde evra i ubjedljivi je lider u regionu po tom parametru. Cijena zlata u posljednjih deset godina povećana je za 127 odsto i svi trendovi pokuzuju da će cijena i dalje rasti. Kao što i Srbija planira da povećava svoje rezerve.
„Kad vidimo da najveće i najozbiljnije države na svijetu gomilaju svoje rezerve zlata, da SAD imaju više od 8.000 tona tog najplemenitijeg metala. Јasno je da to zlato jeste prava vrijednost koja obezbjeđuje ako ništa barem malo mirniju budućnost“, naglasio je Dušan Stojaković, urednik ekonomske rubrike Večernjih novosti.
Potpuno drugačija situacija je u Hrvatskoj
Ta država uopšte nema rezerve zlata. Sve što je naslijedila iz Јugoslavije, Hrvatska je prije 23 godine prodala. U međuvremenu postala je član evropske monetarne unije i nema potrebu za zlatnim rezervama, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotni.
„Snaga nacionalne valute se ne mjeri više na tome kakvu podlogu zlata imaju, taj zlatni standard je napušten 70-ih godina. Današnje moderne monetarne politike upravljanja novcem u nekoj nacionalnoj ekonomiji se zapravo oslanjaju na snagu te ekonomije“, rekao je Damir Novotni, ekonomski analitičar iz Zagreba.
Hrvatska je vezana za Evro i Evropsku centralnu banku koja garantuje određenu stabilnost. BH ekonomija je nestabilna i nedovoljno jaka, da bi se oslanjala na sebe. Pritom, veliku neizvjesnost izaziva isključiva zaisnost o Evropskoj uniji.
„Ako se desi kriza u Americi ona se prelijeva na EU, to se prelijeva na BiH i mi nemamo izlaz. Kada bismo imali jače ekonomske odnose sa Kinom, Rusijom, Indijom, onda bi naša sigurnost bila veća. Pošto to nemamo, zlato je jedan od mehanizama gdje možemo makar malo da se odvojimo od ovisnosti od Zapada i EU“, istakao je ekonomista Igor Gavran.
Procjenjuje se da je do sada iz prirode izvučeno više od 200 hiljada tona zlata. Upravo Rusija i Kina spadaju među pet zemalja koje posjeduju najveće rezerve. Pojedini zapadnii analitičari procjenjuju da Narodna banka Kine posjeduje od 5.000 do 15.000 tona zlata.
(MONDO/RTRS)
