Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon o privremenom ukidanju granice zaduživanja, koja trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, zahvaljujući podršci demokrata i republikanaca, pripadnika centra obje stranke.
Tako je prevaziđeno protivljenje konzervativnog, desnog krila Republikanske stranke i izbjegnut kastastrofalni scenario da Amerika dođe u situaciju da ne može da plati svoje dugove.
Predstavnički dom, u kojem tijesnu većinu imaju republikanci, glasao je sa 314 prema 117 glasova da se zakon usvoji i proslijedi Senatu, koji će morati da usvoji mjeru i dostavi je predsjedniku Džozefu Bajdenu na potpis prije roka u ponedjeljak, kada se očekuje da federalna vlada ostane bez novca da plaća svoje račune.
Ovaj sporazum je dobra vijest za građane Amerike i američku ekonomiju.
Pozivam Senat da ga usvoji što brže da bih ga potpisao, izjavio je Bajden poslije glasanja.
Predložena mjera – kompromis između Bajdena i Kevina Mekartija.
Predsedavajućeg Predstavničkog doma, izazvala je protivljenje 71 republikanaca iz tvrde, konzervativne struje.
To bi obično bilo dovoljno da se blokira neki stranački prijedlog, ali je 165 demokrata – više od 149 republikanaca koji su glasali za njega – podržalo mjeru i omogućilo da bude usvojena.
Zakonom se suspenduje, odnosno privremeno ukida granica zaduživanja federalne vlade do 1. januara 2025.
To omogućava Bajdenu i Kongresu da stave u stranu to politički rizično pitanje do predsjedničkih izbora u novembru 2024.
Amerika izbjegla bankront u zadnji čas.
Njime se takođe predviđa zamrzavanje federalne potrošnje na istom nivou tokom 2024, i povećanje od jedan odsto 2025.
Ubrzava se proces davanja dozvola za određene energetske projekte, federalnoj vladi se vraća 30 milijardi dolara neutrošene pomoći državama za vrijeme pandemije, i povećavaju zahtjevi za kvalifikovanje za programe pomoći u hrani, odnosno „markica za hranu“.
Republikanci tvrde struje željeli su veće rezanje potrošnje.
„U najboljem slučaju, imamo dvogodišnje zamrzavanje potrošnje, koje je puno rupa i trikova“, izjavio je kongresmen Čip Roj, istaknuti član konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu.
Liberalne demokrate, koje su se zajedno sa Bajdenom protivile vođenju pregovora u vezi sa granicom zaduživanja, protivile su se zakonu iz nekoliko razloga, uključujući nove uslove za korisnike vladinih programa pomoći siromašnima.
„Republikanci su nas primorali da odlučimo koji ranjivi Amerikanci će dobiti priliku da jedu, ili će nas dovesti u stanje da ne možemo da plaćamo dugove. To nije ispravno“, rekao je demokratski kongresmen Džim Mekgavern u srijedu.
U utorak naveče, kongresna kancelarija za budžet, koja je nestranačko tijelo, izračunala je da bi prijedlog rezultirao uštedama od 1,5 biliona dolara u narednih 10 godina.
U Senatu, lideri obje stranke kažu da se nadaju da će usvojiti zakon prije vikenda.
Ali bi potencijalno kašnjenje zbog glasanja o amandmanima moglo da iskomplikuje stvari.
Bitka oko zakonskog prijedloga takođe se pretvorila u test autoriteta Mekartija.
Kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Mekarti je izabran u januaru posle 15 rundi glasanja.
Nakon što je ultrakonzervativnim članovima Kongresa obećao da će imati veće učešće u nastojanjima da se smanji vladin budžet.
SAD svake godine hronično boluju od deficita u iznosu od nekoliko hiljada milijardi dolara.
Čime se samo povećava dugoročni, ukupni dug.
„Demokrate će se postarati da zemlja ne dođe u situaciju da ne plaća dugove.
Tačka“, rekao je novinarima u srijedu Hakim Džefris, lider demokrata u Predstavničkom domu.
Neki konzervativni republikanci bili su sumnjičavi u odnosu na upozorenje Dženet Jelen, sekretarke za finansije, da će vlada, do sljedećeg ponedjeljka, ostati bez novca da ispuni svoje finansijske obaveze, što između ostalog znači da ostaje bez gotovine za plaćanje kamate na vladine hartije od vrijednosti, penzija za starije Amerikance i plata vladinim radnicima i pripadnicima vojske.
Zakon ne sadrži podizanje poreza niti se njime spriječava dalji rast nacionalnog duga.
Koji će se povećati za još dodatnih tri biliona dolara ili više u narednih godinu i po.
On takođe predviđa smanjenje zapošljavanja službenika Nacionalne poreske službe. (Glas Amerike)
autorhttp://nezavisne.com
