Evropska unija srlja u novu katastrofu sijekući i posljednju granu na kojoj sjedi kada je u pitanju uvoz ruskog gasa, a što će pojedine zemlje članice ove zajednice skupo koštati, jer će dodatno zakomplikovati ionako tešku ekonomsku situaciju i konkurentnost ovog bloka na globalnom tržištu.
Kaže ovo stručnjak za energetiku Vojislav Vuletić, komentarišući najnoviji prijedlog iz Brisela da se do kraja 2027. godine Evropska unija, odnosno njene članice, u potpunosti odreknu uvoza i upotrebe ruskog gasa. Prema riječima Vuletića, radi se o suludom prijedlogu, koji će pojedine evropske zemlje dovesti u izuzetno tešku i nezavidnu poziciju. Upozorava i da bi ovo moglo dovesti do novog rasta cijene energije, a samim tim i troškova proizvodnje, nekonkurentnosti i inflacije.
Kao primjer ove sulude politike Brisela, ali i Berlina, navodi primjer Njemačke čiji je industrijski sektor izgubio više od 100.000 radnih mjesta samo tokom prošle godine. Ukazuje da je nakon sabotaže gasovoda „Sjeverni tok“ i raznih sankcija koje su obuhvatale ruske energente, evropske cijene gasa su se učetvorostručile, što je napravilo ozbiljan teret industriji, ali i samim domaćinstvima.
– Evropa je prije svih ovih dešavanja uvozila oko 160 milijardi kubnih metara ruskog gasa, što je podmirivalo između 35 i 40 odsto ukupne potrošnje. Sada to žele do nule srezati, ali zaboravljaju da ljudima kažu da gas nije samo energent, već i strateška sirovina za proizvodnju recimo veštačkih đubriva. U slučaju da se u potpunosti odreknu ruskog gasa, oni taj manjak, ma šta pričali i obećavali, ne mogu da nadomeste iz drugih izvora. Svi pričaju o prelasku na tečni gas, ali njega nema dovoljno na svetskom tržištu, ali je i daleko skuplji – kategoričan je Vuletić.
Navodi i da ga nije začudio prijedlog Austrije da se ipak zadrži mogućnost nastavka uvoza ruskog gasa na stolu ukoliko se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva, ali i ekspresno odbijanje ove ideje od strane Brisela.
Austrija je do prošle godine iz Rusije uvozila oko 80 odsto neophodnih količina ovog energenta, ali je to naprasno prekinuto nakon što je Kijev obustavio isporuke preko ukrajinskih gasovoda. Dodaje i da su u ovoj zemlji, baš kao i u Italiji, a pogotovo u Mađarskoj i Slovačkoj, svjesni negativnih posljedica olakog i potpunog odricanja od jeftinih ruskih energenata, te se tome protive, a što u Briselu doživljaju kao pobunu i rušenje ove zajednice. Vuletić kaže da ovu uniju ruše briselski zvaničnici sa svojim suludim i nerazumnim politikama, a koje će na kraju, kako stvari stoje završiti sječenjem i posljednje grane na kojoj sjede.
Smatra da se ova zajednica teško može izvući iz agonije u koju samu sebe gura i da ni ulaganje na stotina milijardi evra u odbrambeni sektor neće moći spasiti posrnuli industrijski sektor.
– Ako neko konstantno radi u korist svoje štete, on nije normalan. Kako to drugačije nazvati?! U Briselu rade sve kako bi udarili po Rusiji i bacili je na koljena, kako bi valjda nešto dokazali, ali pri tome sebi prave najveću štetu. U narednom periodu očekujem da briselski zvaničnici izvrše pritisak i na ostale, da krenu njihovim stopama. To možda neće biti direktan, već indirektan pritisak. Recimo, mogu da utiču na Bugarsku da zavrne gas. I to je jedan vrlo realan scenario pošto je Bugarska poput priveska i igračke. Podsetio bih da su oni uništili i minirali projekat „Južni tok“ – istakao je Vuletić.
Prema riječima Vuletića sve što u posljednje vrijeme rade vlasti u Republici Srpskoj, a kada je u pitanju gasifikacija, od izuzetne je važnosti za njenu ekonomiju i dalji privredni razvoj, a pogotovo jer ima najpovlašteniji status od svih evropskih kupaca.
– Što kažu ekonomisti, 19. vek je bio vek uglja, prošli nafte, a ovaj gasa. U takvoj situaciji svi oni koji se odriču ovog energenta prave veliku i nepopravljivu štetu sebi samima. Dobro je što je Republika Srpska sve to prepoznala i krenula sa realizacijom ovih strateških gasnih projekata – poručio je ovaj stručnjak.
Kontroverzni zakon
Evropska komisija je prije par dana predložila postepeno ukidanje preostalog uvoza ruskog gasa u Evropsku uniju do kraja 2027. godine. Očekuje se da će kontroverzni zakon, kojem se oštro protive Mađarska, Austrija i Slovačka, a navodno i Italija, biti predložen kao trgovinski zakon koji ne zahtijeva jednoglasnost među članicama ovog bloka.
To faktički znači da je za njegovo usvajanje potrebna podrška najmanje 15 od 27 zemalja članica. Ovo je inače prvi put od eskalacije sukoba u Ukrajini da je neka zemlja članica ove zajednica, osim Mađarske i Slovačke, izašla sa idejom o obnavljanju gasnih veza sa Moskvom u slučaju mirovnog rješenja.
autor: glassrpske.com
