Ukoliko dođe do potpisivanja nacrta sporazuma o primirju između Izraela i Hamasa to, nažalost, neće zauvijek riješiti višedecenijski konflikt i doprinijeti opadanju ekstremizma na Bliskom istoku, ali će bar prekinuti trenutnu agoniju u kojoj civili najviše ginu i stradaju.
Mišljenja je i da bi sporazum o primirju između ove dvije zaraćene strane, a za koji je iz Vašingtona poručeno da je uz posredovanje Katara i Egipta usaglašen i postignut, trebalo posmatrati u kontekstu pregovora nove američke administracije i Rusije o Ukrajini i završetka ovog višegodišnjeg sukoba. Smatra da je najavljeni sporazum, koji bi ukoliko ga odobri i izraelska vlada trebalo da stupi na snagu 19. januara, samo jedan od kamenčića u mozaiku nove podjele moći i vlasti na globalnom nivou.
To bi, kako kaže, dovelo do zatvaranja tog kruga, pogotovo zbog događaja u vezi sa Sirijom, koji su osigurali određene strateške interese Izraela kada je u pitanju Golanska visorovan i Hezbolah.
Kako je saopšteno iz Vašingtona, ali i Tel Aviva, nakon 15 mjeseci sukoba u Gazi, postignut je preliminarni sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca. Iako je juče izraelska vlada isti trebalo da ratifikuje, do toga ipak nije došlo. Štaviše, na određenim dijelovima je došlo do intenziviranja ratnih akcija. Iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanijahua je naprasno saopšteno da on ipak neće sazvati sastanak na kom bi jedina tačka dnevnog reda bilo pomenuto primirje sa Hamasom. Ova odluka je pojašnjena time što se Hamas navodno protivi jednom dijelu sporazuma koji bi omogućio Izraelu pravo veta na puštanje određenih palestinskih zatvorenika. Tim povodom se oglasio i sam Netanijahu, navodeći da Hamas pokušava da diktira koji palestinski zatvorenici će biti oslobođeni. Visoki zvaničnik palestinske grupe Hamas, Izat el-Rešik je demantovao ove navode, poručujući da je ta grupa posvećena postizanju sporazumu o primirju.
Da ipak neće sve ići baš glatko moglo se vidjeti nakon što je najmanje 70 osoba poginulo, a oko 200 povrijeđeno tokom izraelskih vazdušnih napada na Gazu i to samo nekoliko sati nakon što je postignut sporazum o primirju i oslobađanju talaca. Pored toga, kako navode pojedini izraelski mediji, postoje još mnoge sporne tačke koje bi mogle minirati postignuti dogovor. Jedno od spornih pitanja je i ko će upravljati pojasom Gaze. Izrael insistira da svaki trajni sporazum o primirju mora da ukloni Hamas sa vlasti. Isti mediji upozoravaju da čak i ako Netanijahu na kraju i definitivno pristane na mirovni proces sa Hamasom, možda neće uspjeti da u to ubijedi i sve koalicione partnere, odnosno ostatak svog kabineta. Ministri finansija i nacionalne bezbjednosti Bezalel Smotrič i Itamar Ben-Gvir već su zaprijetili podnošenjem ostavki ukoliko budu prihvaćeni svi uslovi sporazuma o primirju sa Hamasom.
Izraelski mediji objavili su da najveće zasluge za pokušaje okončanja ovog rata pripadaju specijalnom izaslaniku novoizabranog američkog predsjednika Stivenu Vitkofu. List „Tajms of Izrael“ navodi da je Vitkof ubijedio Netanijahua da prihvati ključne tačke bez kojih dogovor nije bio moguć. Šeik Mohamed bin Abdulrahman al Tani otkrio je da je sporazum postignut u glavnom gradu Katara, Dohi, nakon nedjelja napornih pregovora. Prva faza sporazuma, koja će trajati šest nedjelja, podrazumijeva oslobađanje 33 zarobljenika, uključujući djecu, žene, žene vojnike, muškarce starije od 50 godina te ranjene i bolesne, kao i postepeno, djelimično povlačenje izraelskih vojnih snaga. Izraelska vojska će početi da se povlači iz određenih dijelova, ali će ostati duž granice Gaze i Egipta, poznate kao Filadelfi koridor. Izrael bi u tom periodu i dalje održavao tampon zonu unutar Gaze, duž granice sa Izraelom, čija je širina bila jedna od krajnjih prepreka u pregovorima. Ova faza takođe uključuje momentalni povratak raseljenih lica iz južne Gaze na razoreni sjever.
Tokom druge i treće faze prekida vatre trebalo bi da se obavi razmjena i oslobađanje preostalih talaca i zarobljenika. Borci Hamasa za koje je Izrael zaključio da su učestvovali u napadu 7. oktobra 2023. godine neće biti pušteni iz zatvora. U ovom periodu preostale izraelske snage trebalo bi da se u potpunosti povuku iz okupiranih dijelova Gaze. Pod njihovom kontrolom trebalo bi da ostanu samo tampon zone široke 800 metara na istočnoj i sjevernoj strani Gaze. Treća faza podrazumijeva veliki plan rekonstrukcije Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i UN.
Rat je pokrenuo napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023, u kom je poginulo oko 1.200 ljudi, a još 251 talac je odveden u Gazu. Izrael je pokrenuo vojnu ofanzivu u Gazi da bi uništio Hamas iz odmazde. Zaključno sa 14. januarom, ministarstvo zdravlja Gaze koje vodi Hamas tvrdi da je u borbama poginulo više od 46.640 ljudi.
Rat u Gazi imao je do sada ogromne posljedice širom Bliskog istoka. Nije, kako su se mnogi plašili, doveo do opšteg rata u regionu, ali jeste do geostrateškog preokreta. Hamas još može da se bori, ali je sjenka nekadašnjeg pokreta. Benjamin Netanijahu, izraelski premijer i njegov bivši ministar odbrane Joav Galant, optuženi su za ratne zločine pred Međunarodnim sudom pravde.
Nakon što se libanski pokret Hezbolah uključio u rat u Gazi, poražen je u izraelskoj ofanzivi. Taj faktor je doveo do pada režima Bašara al-Asada u Siriji. Iran i Izrael su direktno napali jedni druge i oslabili Iran.
Huti u Jemenu su zaustavili veći dio brodova između Evrope i Azije koji su prolazili Crvenim morem – ostaje da se vidi da li će održati obećanje da će zaustaviti napade poslije prekida vatre u Gazi.
Abrahamov sporazum
Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će sporazum o prekidu vatre u Gazi iskoristiti kao zamah za proširenje Abrahamovog sporazuma, koji je normalizovao odnose Izraela s nekoliko arapskih zemalja, a potpisan je uz podršku SAD tokom njegovog prvog mandata. To se prije svega odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Maroko i Sudan.
autor:http://glassrpske.com
