Da li će sve biti u redu sa mnom i sa bebom?
Svaki naredni odlazak na kontrolu budio je novi strah šta će mi sada doktorica reći i kakva ću biti majka?
Vijesti koje su se tada nizale na televiziji i društvenim mrežama poput, primjera radi, one o porodilji koja je preminula nakon porođaja, a novorođenče je bilo u kritičnom stanju unosile su neki dodatni nemir.
Ovako započinje priču za “Glas Srpske” mlada mama iz Banjaluke Nikolina Jotanović, kojoj je tada najviše pomoglo to što je, kako kaže, imala sa kim da podijeli svoja osjećanja.
Nikolinu, koja se i sama bavi mentalnim zdravljem drugih ljudi, njeni strahovi podstakli su da pokrene grupe podrške na kojima bi se, zajedničkim radom i razmjenom iskustva, nastojao period trudnoće svakoj trudnici učiniti lakšim i rasterećenim.
– Imam djevojčicu od 14 mjeseci, tako da sam relativno skoro prošla kroz taj period kada mi je značilo da imam podršku, s kim da razgovaram, podijelim kako se osjećam i o čemu razmišljam.
Od posebnog značaja mi je bilo to što sam u nekim momentima mogla da to uradim sa ženama koje su to prošle – kazala je Nikolina.
Mentalno zdravlje tokom trudnoće je, kako ona kaže, prilično zanemareno u odnosu na postporođajnu depresiju o kojoj se danas znatno više govori.
Kažu da stres i trudnoća idu “ruku pod ruku”.
Nije ni čudo, s obzirom na to da je drugo stanje upravo to – ogromne promjene koje uzrokuju i značajne emotivne turbulencije.
Mentalno zdravlje budućih majki mora da bude ozbiljno shvaćeno
Raspon emocija može se, nastavlja Nikolina, kretati od sreće i uzbuđenja do brige, anksioznosti, pa čak i depresije.
– Okolina trudnicama nameće da moraju biti srećne, da je to najljepši period njihovog života, da je sve super, a mnoštvo njih se ne osjeća uvijek tako.
Pritisak sredine, hormonalne promjene, nedoumice i strahovi (koji su u određenoj granici normalni) utiču da se žene u periodu trudnoće osjećaju anksiozno – kazala je Nikolina.
Dodala je da je cilj pokretanja ove grupe upravo pomoć trudnicama koje se suočavaju sa svim ovim.
– Radionice u trajanju od sat i po do dva počinju 16. marta.
Osmišljeno je da budu dva puta mjesečno.
Grupe podrške će biti otvorenog tipa, tako da će kada jedna trudnica zadovolji svoje potrebe i porodi se, na njeno mjesto biti ubačena druga žena u drugom stanju.
Važno je da grupa psihološke podrške, koja se organizuje u sklopu Udruženja “Novi dan”, bude šarenolika, u smislu da tu budu trudnice u devetom mjesecu, kao i one na samom početku – istakla je Nikolina, naglašavajući da je razmjena iskustva od velikog značaja.
Koliko su psihoterapije važne tokom drugog stanja i poslije porođaja, najbolje zna psihoterapeutkinja Irena Đumić Jurić Marjanović koja kaže da joj na vrata kuca sve više budućih i mladih majki.
Prema njenim riječima, trudnoća se naziva drugim stanjem s razlogom, jer žena ulazi u jedan drugačiji period života u kojem ne postoji ništa slično.
– U psihologiji mi to nazivamo “krizni period”
Žene su u trudnoći osjetljivije, očekuju bebu i iščekuju porođaj, majčinstvo i novu porodicu, imaju i fizičke promjena na svom tijelu – priča Đumić Jurić Marjanović.
U društvu, kaže ona, postoji ogroman pritisak na trudnice i mlade mame da budu isključivo srećne.
Od njih niko ne očekuje da čuje neka loša osjećanja, zabrinutost ili strah.
– Sredina to nekako uvijek ućutka uz poruku da nema potrebe za brigu, jer će sve biti u redu, samo da uživa u svojoj trudnoći.
To izaziva ogroman pritisak na žene, zato što im je onda jako teško da prihvate svoja osjećanja, pitajući se šta sa njima nije u redu, ako pored te sreće, koja je neminovna, postoje i neka drugačija osjećanja – kazala je Đumić Jurić Marjanović koja je u svojoj praksi imala trudnice koje su danonoćno plakale.
Dodala je da kad dođu u drugo stanje, mnoge trudnice jednostavno postanu plačljive, neraspoložene, kao da im je svijet potonuo, sumnjajući u sebe da li će biti dobre majke.
– Kroz razgovor sa njima dođem do saznanja da postoje različiti potisnuti strahovi ili neke emocije vezane za drugo stanje, porod ili majčinstvo.
One u stvari budu duboko potisnute i ne mogu ih ispoljiti, jer u svojoj okolini nemaju ljude kod kojih će naići na podršku, nego će samo čuti da su to gluposti, da ne misle tako i slične stvari koje ženi u tom momentu ne pomažu – rekla je Đumić Jurić Marjanović, koja je kao primjer navela priču jedne svoje pacijentkinje koja je bila u srećnom barku i radovala se trudnoći.
Žene padaju u depresiju
Kad je ostala u drugom stanju, nastavlja Đumić Jurić Marjanović, desilo se da je žena pala u depresiju, u njenim mislima sve je bilo crno i nije mogla da zamisli sebe kao srećnu majku.
– Kroz razgovor sam vidjela da je nju, kada je došla u željeno drugo stanje, preplavio užasan strah od svih tih promjena koje se dešavaju.
Nije mogla sama da se izbori sa svim tim i trebalo joj je neko mjesto gdje je mogla da dođe od crno-bijele do realne slike.
U tome je uz treću, stručnu osobu, i uspjela – kazala je Đumić Jurić Marjanović dodavši da žene koje su imale dva ili više pobačaja već u startu imaju psihološki komplikovanu trudnoću.
Savjet
Prema riječima Irene Đumić Jurić Marjanović, od samog početka drugog stanja trudnice počinju sa preispitivanjem svojih osjećanja, što je sasvim normalno.
– Ukoliko se kod trudnice ili porodilje to stanje produbi u smislu anksioznosti ili depresije, jer ne može da izađe na kraj sa svojim strahovima ili nekim drugim osjećanjima, bilo bi dobro da potraži pomoć stručnjaka – kazala je Đumić Jurić Marjanović.
autor: glassrpske.com
