Hrvatska se suočava s jednom od najozbiljnijih hidroloških suša u posljednjih više od sto godina.
Dunav je kod Batine dostigao najniži vodostaj otkako postoje mjerenja,
Drava je takođe oborila istorijski rekord, a stručnjaci upozoravaju da bi bez dugotrajnih padavina posljedice mogle biti još teže
Dunav i Drava na istorijskim minimumima
Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature dovele su do rekordno niskih vodostaja najvećih hrvatskih rijeka.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je za HRT da je situacija veoma ozbiljna, navodeći da je Dunav kod Batine dostigao minus 142 centimetra, čime je oboren rekord star još od 1909. godine.
Ni Drava nije u boljoj situaciji. Vodostaj je pao na minus 192 centimetra, što je novi istorijski minimum.
„To su ekstremno niski vodostaji, a temperatura vode je znatno viša nego što je uobičajeno, što dodatno ugrožava biljni i životinjski svijet uz rijeke“, upozorio je Đuroković.
Problemi na Jadranu i ostrvima
Najveći problemi trenutno su na području hrvatskog primorja i ostrva, gdje su zbog dugotrajne suše značajno smanjeni dotoci vode iz izvorišta.
Više vodovoda već je pozvalo građane na racionalnu potrošnju vode, jer su kapaciteti izvorišta oslabili.
Ipak, prema riječima Đurokovića, za sada nema redukcija u snabdijevanju, iako se na pojedinim područjima bilježi pad pritiska u vodovodnoj mreži.
U Lici je dodatni problem gotovo potpuno odsustvo snijega prethodne zime.
„Izgubili smo najizdašniji prirodni rezervoar vode, a to je snježni pokrivač koji je ranije hranio ličke vodotokove“, rekao je prvi čovjek Hrvatskih voda.
Kontinent za sada bez nestašica
Za razliku od priobalja, kontinentalni dio Hrvatske zasad nije ugrožen nestašicom vode.
Stručnjaci navode da podzemne vode i veliki riječki sistemi i dalje obezbjeđuju stabilno snabdijevanje, dok su dodatno angažovane i vodočuvarske službe.
Posebna pažnja sada je usmjerena na manje rijeke i potoke, koji zbog veoma malog protoka postaju osjetljivi i na najmanje zagađenje.
Zbog toga su Hrvatskim vodama posebno apelovali na komunalna preduzeća i industriju da maksimalno poštuju procedure prečišćavanja otpadnih voda kako bi se izbjegli ekološki incidenti.
Manje vode znači i manje struje
Suša se već odražava i na proizvodnju električne energije.
Zbog manjeg dotoka vode smanjena je proizvodnja u hidroelektranama na Dravi, pa Hrvatske vode zajedno s HEP-om određuju koliko se vode može koristiti za proizvodnju električne energije, a da pritom ne bude ugrožen biološki minimum u rijeci.
Ipak, akumulacija Butoniga, ključni rezervoar pitke vode za Istru, za sada ima dovoljno vode i ne očekuju se ozbiljnije restrikcije.
Zašto su rijeke presušile?
Prema analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), riječ nije o uobičajenoj ljetnoj epizodi, već o dugotrajnoj hidrološkoj suši, prenosi Index.
Ona nastaje nakon višemjesečnog manjka padavina, kada počnu da opadaju vodostaji rijeka, nivoi jezera i podzemnih voda.
Stručnjaci ističu da je problem počeo još tokom 2025. godine, kada je veći dio Evrope imao znatno manje padavina od prosjeka. Tokom ove godine suša je dodatno pojačana izuzetno visokim temperaturama koje ubrzavaju isparavanje vode iz zemljišta i riječnih tokova.
Posebno važnu ulogu imaju Alpi, čiji snježni pokrivač tokom proljeća puni Dravu i pritoke Dunava.
Međutim, prošla zima bila je među najsušnijim od početka mjerenja, pa je količina otopljene vode bila znatno manja nego prethodnih godina.
Podzemne vode nastavljaju da opadaju
Iako se presušene rijeke odmah primjećuju, stručnjaci upozoravaju da je još ozbiljniji problem pad nivoa podzemnih voda.
Njihove rezerve obnavljaju se mnogo sporije, pa posljedice mogu trajati mjesecima, čak i nakon prvih ozbiljnijih kiša.
To dugoročno može ugroziti bunare, izvorišta, poljoprivredu i javno vodosnabdijevanje.
Vrućine ne popuštaju, Evropa strahuje za energetiku
Istovremeno, meteorolozi upozoravaju da se toplotnom talasu ne nazire kraj.
Prema prognozama Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), u dijelovima Hrvatske krajem sedmice mogući su lokalni pljuskovi, ali oni neće biti dovoljni da zaustave hidrološku sušu.
Visoke temperature već stvaraju probleme širom Evrope.
U Mađarskoj su vlasti pozvale građane na racionalnu potrošnju električne energije zbog povećane potrošnje tokom vrućina, dok su u pojedinim evropskim državama, uključujući Francusku i Rumuniju, zabilježena ograničenja rada pojedinih nuklearnih elektrana zbog previsoke temperature vode koja se koristi za hlađenje.
Meteorolozi upozoravaju da bi narednih dana vrućine mogle biti još izraženije, dok ozbiljnije i dugotrajnije padavine koje bi obnovile vodostaje rijeka za sada nisu na vidiku.
