Redžep Tajip Erdoan, aktuelni predsjednik Turske, koji ovom zemljom vlada već više od 20 godina, prvi put nije favorit na izborima.
U nedjelju će u Turskoj biti izabran novi parlament i novi predsjednik, a Erdoanova izborna koalicija je, kako pokazuju ankete, iza opozicionog saveza.
Od svog osnivanja 1923. godine, Republika Turska je po Ustavu parlamentarna demokratija. Erdoan je to želio da promijeni pa je njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP), uz podršku svog ultranacionalističkog partnera, Partije nacionalističkog pokreta (MHP), 2017. sprovela reformu.
S izborima 2018. godine uveden je predsjednički sistem i od tada je predsjednik kako šef države, tako i predsjednik vlade. Kabinet premijera više ne postoji, prenio je Deutsche Welle.
Predsjednika, koji po novom sistemu ima široka ovlašćenja, direktno bira narod i to na pet godina. On imenuje i razrješava ministre i visoke državne službenike po svom nahođenju, a ujedno i rukovodi kabinetom vlade.
Ministri koje on postavlja mogu da imenuju guvernere i državne predstavnike u pokrajinama, provincijama i okruzima, tako da predsjednikov uticaj seže sve do lokalnih organa vlasti.
Šef države takođe ima ovlašćenja da izdaje predsjedničke ukaze i imenuje ljude na visoke funkcije u pravosuđu, sektoru finansija i u obrazovanju.
Ljudi na najvažnijim funkcijama u tajnoj službi ili u moćnoj vjerskoj instituciji Dijanet direktno su odgovorni predsjedniku.
Uvođenjem predsjedničkog sistema ukinut je i princip nepristrasnosti i vođenja vanstranačke politike.
Erdoan je uspio da zadrži i mjesto predsjednika svoje konzervativnoislamske stranke AKP.
Od tada gotovo da nije bilo razdvajanja te funkcije i predsjedničkog mandata.
Na predsjedničkim izborima birači mogu da glasaju za jednog od četiri kandidata. Erdoan i njegov izazivač Kemal Kililčdaroglu vode neizvjesnu izbornu trku.
Prema podacima nekoliko instituta za istraživanje javnog mnjenja, kandidat najvećeg opozicionog saveza Kiličdaroglu je ispred Erdoana, što aktuelnog turskog predsjednika i vladajući tabor čini sve nervoznijim.
Druga dva kandidata Muharem Ince i Sinan Ogan, kako pokazuju ankete, mogla bi da osvoje između dva i šest odsto glasova. Njihova kandidatura obično znači da će predsjednik biti poznat tek nakon drugog kruga glasanja.
Prema zvaničnim podacima, više od 64,1 milion ljudi ima pravo glasa na izborima 14. maja. Od toga, njih više od 3,4 miliona živi u inostranstvu.
Tako se glasovi Turaka u inostranstvu po težini nalaze na četvrtom mjestu, odmah nakon najvećih turskih metropola Istanbula, Ankare i Izmira. Glasanje u inostranstvu počelo je 27. aprila.
Na izborima 2018. u Turskoj izlaznost je bila veća od 86 odsto, dok je u inostranstvu iznosila otprilike 50 procenata. Erdoan je tada sa 53 odsto glasova osvojio trku za predsjednika već u prvom krugu, a njegova koalicija osvojila je gotovo 54 odsto glasova. U inostranstvu su bili još uspješniji, osvojivši više od 60 odsto glasova među Turcima koji žive van zemlje.
Zbog razornih zemljotresa u februaru i zbog mjeseca ramazana, predizborna kampanja ovoga puta počela je kasno. Najveća opoziciona koalicija s kandidatom Kemalom Kiličdarogluom i najpopularnijim ličnostima na čelu krenula je u ofanzivu tek prije nekoliko sedmica.
Mediji na svim kanalima u potpunosti su na liniji vlade. Državna radiotelevizijska kompanija TRT i novinska agencija Anadolu u stopu prate Erdoana i njegove koalicione partnere.
Prema navodima opozicije, Erdoan i njegov blok dobili su 3.600 minuta emitovanja u posljednje četiri sedmice, a njegova politička konkurencija samo 42 minuta. I to samo u negativnom svjetlu, prenio je Deutsche Welle.
autor:nezavisne.com foto:nezavisne.com
