Veliki protesti širom EU dovode vlasti zemalja EU u dilemu – da djeluju represivno ili da mijenjaju ciljeve, procjenjuje „Geopolitika“.
U Poljskoj su održani veliki protesti poljskih poljoprivrednika, a resornog ministra, koji je govorio na jednom zatvorenom skupu i tvrdio da je stanje poljskih poljoprivrednika – dobro, nezadovoljna publika počela je da gađa jajima.
U Velikoj Britaniji dramatično su porasli troškovi života zbog čega su učestali protesti stanovnika uz već uobičajeno paljenje računa za struju i druge režije.
Ni u Njemačkoj nije ništa bolje. Potrošačke cijene su povećane oko 9,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. U toku je veliki šrajk koji je praktično „zatvorio“ Njemačku.
Na ulicama Brisela, glavnog belgijskog grada i centra EU, policija se sukobljava sa nezadovoljnim poljoprivrednicima, koji su snage javnog reda polijevali stajskim đubrivom.
U Holandiji već mjesecima traju protesti farmera kojima prijeti egzistencijalna ugroženost zbog nove vladine reforme. Poljoprivrednici su osnovali i vlastitu stranku koja je ostvarila značajan i neočekivan uspjeh na izborima.
Francuska već danima gori u milionskim protestima zbog Makronove penzijske reforme koju je progurao bez izglasavanja u parlamentu, na šta ima ustavno pravo, ali takav potez ne doprinosi ugledu francuske demokratije, jer mu se protivi velika većina građana.
Protesti u Francuskoj poprimaju sve agresivniji karakter. Prepuni su obračuna policije sa nezadovoljnim građanima, veliki je broj povrijeđenih lica…
Protestuju i Česi u Pragu, gdje se prošle sedmice na glavnom gradskom trgu okupilo više desetina hiljada nezadovoljnih građana, a osim socijalnog nezadovoljstva sve je primjetnije i političko.
Protesti su i u Izraelu. Sindikati su u ponedjeljak ujutro, u sklopu protesta protiv reforme pravosuđa izraelske vlade, zauzeli aerodrome Ben Gurion u Tel Avivu. Zbog toga su do daljnjeg odgođeni svi odlazni letovi iz Tel Aviva.
Zbog globalne situacije ljudi postaju nervozni i prestrašeni. Do prije nekoliko godina ovakav razvoj događaja na tlu Evrope nije se mogao zamisliti ni u najcrnjim scenarijima – navodi „Geopolitika“.
Sve to ukazuje na jačanje nezadovoljstva građana unutar EU. Pa iako ti protesti još nemaju neku zajedničku političku ili ideološku platformu, jasno je da njihova masovnost i osjećaj međusobne solidarnosti može imati tendenciju koja bi trebala izazvati zabrinutost vodećih političkih struktura.
Evropskim građanima prijete socijalni problemi zbog rasta inflacije, pada proizvodnje kroz sve masovniju deindustrijalizaciju i odliv visokotehnoloških i profitabilnih kompanija u prekoatlantske sigurnije poslovne luke uz rast nezaposlenosti kao posljedicu toga.
Nakon energetske krize i raskida svih veza s Rusijom kroz čuvene sankcijske pakete koji su snažno udarili i na evropsku privredu, građanima Unije sada prijeti i ostanak bez kineskih proizvoda kroz moguće otkazivanje Brisela poslovne saradnje sa Kinom – zaključuje se u tekstu.
