Poruka visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas da bi međunarodni intervencionizam mogao da bude postepeno ukinut ako domaći lideri pokažu da mogu sami donositi odluke upućuje na to da je Evropa, pod uslovom da su to iskrene riječi, izgleda uvidjela razmjere haosa koji je napravio Kristijan Šmit u BiH, ali progledati moraju i bošnjački politički predstavnici.
Taj stav iznijeli su juče predstavnici Republike Srpske naglašavajući da Srpska odavno traži da se unutrašnjim dijalogom rješavaju problemi u BiH, a ne da se u sve i danas, 30 godina poslije Dejtonskog sporazuma, u njene nadležnosti miješaju stranci. Posebno se ističe djelovanje Šmita koji je u fotelji visokog predstavnika, a kojeg Srpska ne priznaje jer prilikom imenovanja nije ispoštovana procedura u Savjetu bezbjednosti UN kao u ranijim slučajevima.
Kalasova, koja je prije nekoliko dana boravila u BiH, je, s druge strane, tokom konferencije nakon sastanka šefova diplomatija članica Evropske unije u ponedjeljak uveče u Luksemburgu rekla je da je BiH u ustavnoj krizi, ali i da je, kada je tamo bila, vidjela da su o proširenju svi saglasni.
Ona je rekla i da „politički lideri moraju da prevazilaze podjele, ne da ih produbljuju“ kao i da je „bilo kakav pokušaj razbijanja BiH neprihvatljiv“.
Spoljni član Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske Milan Zečević je za „Glas“ podsjetio da jedan od 14 prioriteta koje je Evropska komisija istakla 2019. godine nalaže odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda, kao što i OHR ima zadatak da izvrši reformu javne uprave. To je, kako kaže, kontradiktorno samo po sebi, jer završetkom reforme sami sebi gase radna mjesta kao i privilegije koje su dosad na razne načine zloupotrijebili i davno izašli iz Dejtonom propisanih okvira.
– Naravno da sada svi shvataju kakav je nered Kristijan Šmit napravio, te da jedino stvarno rješenje i leži u unutrašnjem dijalogu, a ne u stalnim političkim napadima na Republiku Srpsku i njene zvaničnike. Žalosna je činjenica da je upravo taj međunarodni intervencionizam toliko puta i zaustavio domaći dijalog, počevši još od 1992. i američkog ambasadora Cimermana, koji je nagovorio Aliju Izetbegovića da povuče potpis sa Kutiljerovog plana, pa sve do prošlogodišnjeg povlačenja „trojke“ od dogovora iz Laktaša, kojim su se sve tri strane usaglasile o nizu važnih pitanja, uključujući i izmjene Izbornog zakona – naveo je Zečević.
Smatra da su nezrelom politikom i lošim odlukama bošnjački političari, vršeći pritisak na Republiku Srpsku, a podržani pravnim nasiljem Kristijana Šmita, uveli BiH u najveću poslijeratnu krizu.
– Računali su da će uz podršku krnje opozicije iz Srpske napraviti nekakve epohalne promjene, što se pokazalo kao apsurd, jer bez Srpske nema ni BiH. Narodna skupština je jedini stvarni zakonodavni autoritet, izabran voljom naših građana. Tako da je očigledno i Kalasova shvatila da novonastala kriza u BiH može biti riješena jedino povlačenjem političkog progona iz cijele priče i vraćajući sve odgovorne za pregovarački sto, uz podršku pravnih principa Dejtonskog mirovnog sporazuma – zaključio je Zečević.
Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković je poručio da će političari u BiH donositi odluke onog trenutka kada budu poštovani od međunarodne zajednice i kada ona prestane da se miješa u odnose u BiH u kojoj, takođe, postoje demokratski izbori, što potvrđuju i predstavnici međunarodnih organizacija.
– Ako imate izabrane predstavnike, ne mogu dolaziti stranci da smjenjuju, da ih kažnjavaju i uvode sankcije, nego treba da ih poštuju, jer na taj način poštuju građane koji su ih izabrali – istakao je Petković.
On je rekao za Srnu da se evropski put može nastaviti, ali bez miješanja stranaca i njihovog uplitanja u odnose u BiH.
– Ako ne možemo ni 30 godina od Dejtona da se dogovorimo, onda moramo ili da se raziđemo ili počnemo zajedno da funkcionišemo – rekao je Petković koji je član Komisije za spoljne poslove u Predstavničkom domu.
On je dodao da ova situacija liči na onu u kojoj dijete od 30 godina i dalje živi pod okriljem roditelja.
– Od ljudi u tim godinama očekuje se da osnuju svoju porodicu i samostalno počnu da donose odluke. Mislim da je dato dovoljno vremena da zemlja može samostalno odlučivati – naglasio je Petković i dodao da jedna izjava bilo kojeg evropskog zvaničnika neće promijeniti politiku prema BiH.
Odgovor
Kaja Kalas se prilikom posjete BiH sastala sa članovima Predsjedništva, poslije čega je izjavila da je Ustav BiH kamen temeljac mira, da je njegovo poštovanje obavezno te da je EU posvećena evropskom putu BiH. Kalasova je naglasila da će BiH, nakon što sprovede par ostvarivih koraka, moći formalno da otvori pregovore za članstvo u EU.
Na te njene riječi je reagovao i predsjednik Srpske Milorad Dodik koji je, između ostalog, pozdravio poruku koja se tiče Ustava, ali i dodao da se, ako Kalasova smatra da je ustavni poredak ono što je nametnuo Kristijan Šmit, ne razumijemo.
