Zvanični „Instagram“ nalog Republičkog zavoda za statistiku za korisnike društvenih mreža pravo je osvježenje u moru stereotipnih profila iza kojih stoje javne ustanove. PR tandem ove institucije uz pomoć virtuelnih mimova i mnogo kreativnosti monotone statističke podatke svakodnevno predstavlja kroz zanimljive objave rušeći ustaljene društvene predrasude o statistici kao dosadnoj matematičkoj nauci.
U savremenom, digitalnom dobu, gdje društvene mreže imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, prisustvo na „Instagramu“, „Tik toku“, mreži „Iks“, „Fejsbuku“ ili „Jutjubu“ postalo je imperativ ne samo za građane i kompanije već i za javne ustanove i institucije. Međutim, većina objava na profilima javnih institucija nije prilagođena društvenim mrežama, sadržaj je mahom suvoparan, bez video-zapisa, animacija i sličnih multimedijalnih sadržaja koji zapadaju za oko milenijalcima i pripadnicima generacije Z, starosnim grupama ljudi koji su najprisutniji na društvenim mrežama. Tek rijetki se odluče da prekorače granicu suzdržanosti i izađu iz zadatih okvira.
IG nalog za sada prioritet
Republički zavod za statistiku vrlo smjelo se upustio u kreiranje pozitivnog virtuelnog imidža kroz „Instragram“ nalog „rsstatistika“ jer je mladi tim Odjeljenja za odnose s javnošću te institucije shvatio da nije dovoljno biti samo prisutan u virtuelnom svijetu.
PR tandem Zavoda, koji čine stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju Ognjen Ignjić i službenik za odnose s javnošću Simona Joksimović, radeći marljivo i sa puno entuzijazma, znanja i ljubavi izgradilio profil koji sada broji gotovo 600 objava, od kojih su mnoge u samo nekoliko sati od plasiranja postale viralne.
Tako su Ognjen i Simona uz pomoć podataka kojima Zavod raspolaže kreirali zanimljiv video o životnom putu žene u Republici Srpskoj od trenutka rođenja pa sve do smrti. Narator priče je djevojčica koju su nazvali Sofija jer je to najčešće ime po statističkim pokazateljima, rođena je 8. avgusta 2023. godine, na dan koji se smatra najveselijim u Srpskoj jer je baš tada rođeno najviše beba u toku čitave godine, čak njih 50.
Pomenuti dvojac kroz ovu kratku priču provukao je i podatke o ukupnom broju rođenih djevojčica te godine, brojeve o upisu u školu, ali i statističke pokazatelje o odabranim zanimanjima, polaganju vozačkog ispita, upisu na fakultet, diplomiranju, prosječnim godinama kada žena u Srpskoj staje na ludi kamen, o rođenju prvog djeteta i slično.
Uz pomoć statističkih podataka kreirali su i ličnu kartu Republike Srpske, iskoristili Monalizu da prikažu proizvodnju toalet papira, a u poznati mim mozga koji djevojci ne dozvoljava da spava plasirali su podatke o registraciji i starosti vozila na domaćim drumovima.
Ognjen Ignjić za „Glas“ priča da su povratne reakcije onlajn zajednice fenomenalne te da su nerijetko i sami iznenađeni kako ljudi reaguju na sadržaj koji prikazuju.
– Javljaju nam se čak i marketinške agencije da nas pohvale, prepoznale su nas statističke institucije u regionu, daleko izvan Srpske i BiH, što nam daje podstrek da nastavimo utabanom stazom – kazuje Ignjić.
Dodaje da su „Instagram“ profil Zavoda pokrenuli prije gotovo tri godine te da su se u prvim mjesecima, kao svaki početnik, pronalazili.
– Početak nije izgledao ni blizu kao danas. Realno, sadržaj je bio stereotipan i dosadan, lutali smo i tražili šta i kako da radimo. Međutim, išli smo korak po korak, trudili se da podatke koje imamo u bazi predstavimo na najzanimljiviji način. Pratili smo reakcije, dorađivali sadržaj, rasli i razvijali se. Nikada nismo sponzorisali objave, svi naši pratioci i pregledi su organski – priča Ignjić.
Ujutro, kada dođu na posao, prvo prelistaju dnevnu štampu i pregledaju portale kako bi znali šta je aktuelno i u skladu s tim kreirali sadržaj za naloge na društvenim mrežama.
– Statistika, generalno, zanima vrlo mali broj ljudi. Mi smo usko specijalizovana institucija koja ima najrazličitije podatke o svemu i svačemu, tako da nastojimo prikazati informacije kroz aktuelna ekonomska, politička, društvena dešavanja. Na primjer, u medijima je bila aktivna priča o poskupljenju slatkiša zbog nestašice kakaoa na svjetskom tržištu pa smo tu aktuelnost iskoristili da prikažemo podatke o uvozu i cijenama te namirnice. Trudimo se da pratimo teme koje zanimaju naše pratioce – pojasnio je Ignjić i dodao da inspiraciju za objave traže u internet mimovima, filmovima, stihovima dječijih pjesmica, pjesmama i slično.
S vremena na vrijeme dobiju i negativne komentare, ali ih to ne obeshrabruje u njihovom radu.
– Mi smo institucija, držimo nivo, ne prezentujemo ništa degutantno i diskutabilno, samo nastojimo izaći iz šablona, da ljudima privučemo pažnju, ali sve radimo s mjerom, tako da ni nema mnogo negativnih komentara koji su inače svojstveni društvenim mreža – rekao je Ignjić.
Simona Joksimović navodi da je ideja o pokretanju profila na „Instagramu“ došla od direktora Zavoda za statistiku Darka Milunovića koji im je od starta podrška, baš kao i kompletan kolektiv.
– U startu niko od nas nije imao ideju kako će to izgledati, ali budući da smo svi bili raspoloženi za ovu priču, krenuli smo stvarati imidž. Sve radimo sami, od ideje, vizuala, sadržaja. „Glumci“ koji se pojavljuju u našim videima su zapravo radnici Zavoda. I zaista sve ide lako i brzo kada imamo ideju – naglasila je Joksimovićeva.
Ona je dodala da trenutno imaju oko 1.650 pratilaca, ali da je vidljivost njihovih objava daleko veća.
– Na primjer, video o broju rođenih i umrlih od 1996. do 2023. godine je praktično eksplodirao, ima više od 100.000 pregleda, na stotine komentara i dijeljenja. Imali smo objave koje su nam donijele po 200 – 300 pratilaca i nama je najvažnije da oni koji dođu ostanu na profilu, da ih zadržimo i zaintrigiramo sadržajem – kazala je Joksimovićeva.
„Tik tok“
Simona Joksimović kaže da Republički zavod za statistiku zasad nije prisutan na ultrapopularnoj društvenoj mreži „Tik tok“.
– Želimo, međutim, ta mreža zahtijeva dosta vremena, potrebne su zanimljivije animacije, a mi pored vođenja profila na mrežama imamo još mnogo posla. Imamo interni časopis Zavoda, više od 450 saopštenja godišnje, medijske pitanja i slično. Zasad smo, pored „Instagrama“, prisutni na „Fejsbuku“ i „Iksu“ čija je publika jako specifična, kritički nastrojena – kazala je Joksimovićeva.
