U političkim i diplomatskim krugovima sve češće se spekuliše o odlasku Kristijana Šmita iz BiH, iako zvanične potvrde još nema.
Istovremeno, sve su glasnija nagađanja o tome ko bi mogao preuzeti njegovu ulogu, dok pitanje budućnosti OHR-a ostaje otvoreno.
Sam Šmit nije dao jasan odgovor na pitanje o svom mandatu, već je u jednoj od izjava aluzivno poručio da odluka o nastavku rada zavisi od njega, što je dodatno podstaklo spekulacije u javnosti.
Mogući kandidati iz diplomatskih krugova
U diplomatskim krugovima već se pominje nekoliko imena koja bi mogla doći na čelo OHR-a.
Među njima najzvučnija Karen Pirs, Metju Rajkroft i Emanuel Žofre, navodi ATV. Pirsova je specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Ministarstvu vanjskih poslova se pridružila 1981. Između ostalog, bivša britanska ambasadorka u SAD-u i nekadašnja stalna predstavnica Velike Britanije u UN-u tako bi bila i prva žena na čelu OHR-a. Njenog sunarodnika Rajkrofta pamtimo kao bivšeg ambasadora Velike Britanije u BiH. 1989. se pridružio britanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je u NATO odjelu u Londonu, ali i voditelj političkog odjela Odjela za istočni Jadran. U toj ulozi je bio član britanske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu. Italijan Emanuel Žofre se ističe kao najozbiljniji kandidat. Bio je ambasador EU u Srbiji. Na tu dužnost je došao nakon četvorogodišnjeg mandata ambasadora EU u Izraelu. Između ostalog, radio je i u Delegaciji EU pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Iako su svi iskusne diplomate, u BiH je neophodan dijalog.
Pozivi na unutrašnji dijalog i preispitivanje uloge OHR-a
Politički analitičari ukazuju da pitanje novog visokog predstavnika ne bi trebalo posmatrati izolovano od šireg konteksta budućnosti OHR-a. Adnan Huskić smatra da je neophodno pokrenuti unutrašnji dijalog u BiH koji bi doveo do smanjenja potrebe za ovom institucijom.
– Potrebno je da domaći akteri pokažu spremnost da preuzmu odgovornost i izgrade mehanizme, prije svega pravosudne, koji bi mogli rješavati sporove bez intervencije visokog predstavnika – istakao je Huskić.
S druge strane, politički analitičar Dragomir Vuković ukazuje da je prvobitna uloga visokog predstavnika bila da nadgleda sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da se u praksi često išlo u pravcu širenja ovlašćenja.
– Ključno pitanje je da li će budući visoki predstavnik djelovati u okvirima Dejtona ili nastaviti dosadašnju praksu – naglasio je Vuković.
OHR i dalje predmet podijeljenih stavova
Iako se licitira imenima mogućih nasljednika, u dijelu političke javnosti u Republici Srpskoj i dalje dominira stav da je uloga OHR-a prevaziđena i da bi ovu instituciju trebalo zatvoriti.
S druge strane, dio međunarodne zajednice i dalje BiH posmatra kao zemlju u kojoj je prisustvo visokog predstavnika neophodno za stabilnost i funkcionisanje institucija, što ukazuje da će rasprava o budućnosti OHR-a i njegovog čelnika ostati aktuelna i u narednom periodu.
autor: http://glassrpske.com
