Na pragu smo najtežeg perioda u godini kada uvećanim troškovima preživljavanja treba dodati i one koji prate početak nove školske godine, nabavku zimnice, a posebno ogrjeva za predstojeću grijnu sezonu.
Trenutno visoke cijene drveta i peleta, kako saznajemo, bit će još više do prvih hladnijih dana.
Veliko odstupanje
Muhamed Helać iz firme Drvosječa pojašnjava da je u posljednjih 20 godina ogrjev najjeftiniji od početka proljeća do jeseni, jer tokom ljeta je i rad u šumi lakši i jeftiniji, a skladišta su obično puna.
– Sve na kraju rezultira nižom cijenom, koju mi u ovoj branši kolokvijalno zovemo „ljetna cijena“. Ove godine bilježimo veliko odstupanje od uobičajene tržišne dinamike. Za pojedine vrste ogrjeva uopšte nije došlo do pada cijene u odnosu na „zimsku cijenu“, odnosno „ljetne cijene“ nije ni bilo. Najalarmantnije je što je sirovine sve manje na tržištu, pa smo primorani u vlastitoj režiji organizovati sječu drveta u šumama, što je ranije bilo obezbjeđeno od preduzeća za upravljanje šumama – kaže Helać.
Dodaje da je došlo i do zatvaranja većeg broja proizvodnih pogona u drvnoj industriji, proizvođača ogrjevnog drveta, peleta, pa i namještaja.
Nestašica je za sada izbjegnuta, ali i po akcijskoj cijeni do kraja jula prostorni metar iscijepanog drveta košta 148 KM.
Tona peleta značajno je skuplja i nakon prošlogodišnjih 580 – 620, sada košta 680 – 720 KM.
Potražnja za ugljem drastično je pala, pa je cijena tone mrkog uglja 267, a lignita 265 KM.
Otežani uslovi
– Sasvim je opravdano očekivati da će cijene i dalje rasti.
Pored problema sa sirovinom, svjedoci smo da cijena nafte ponovo raste, a nafta prati šumarstvo, počevši od motorne pile u šumi, preko transporta i prerade, a zatim i transporta do krajnjeg kupca.
Povećavaju se i troškovi života uposlenika, kojih je u šumarstvu sve manje zbog otežanih uslova i prilično primitivnog načina rada koji je izuzetno fizički zahtjevan.
Ako mi, privrednici, ne budemo pratili rast troškova s rastom primanja radnika, dovodimo se u situaciju da nećemo imati radne snage, a posljedično i sirovine za rad – ističe Helać.
autor: http://avaz.ba
