Marže u trgovini
Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor Inspektorata Srpske, istakao je da je suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog rada kontinuirano u fokusu njihovog djelovanja.
Kako navodi, i u ovoj godini bilo je onih koji su pokušali vršiti zloupotrebe, a najveće kazne izricane su zbog kršenja ograničenja marže.
„Želim naglasiti da prioritetni cilj Inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire“, rekao je Gavrić.
NN: Godinu na izmaku obilježili su inflacija i rast cijena. Da li je Tržišna inspekcija uspjela zadržati tržište pod kontrolom?
GAVRIĆ: Tokom cijele godine preduzimali smo mjere na tržištu i najveći akcenat je bio na kontroli cijena robe kojoj je Uredbom ograničena marža.
Po tom osnovu izvršeno je oko 200 kontrola i u oko 30 slučajeva utvrđeno je da se trgovci nisu pridržavali marži, te su im izrečene kazne od oko 400.000 KM.
Mišljenja sam da je Tržišna inspekcija u skladu sa svojim nadležnostima uspjela zadržati tržište pod kontrolom kada je riječ o proizvodima kojima je ograničena marža.
Za ostale proizvode cijene se formiraju u skladu sa ponudom i potražnjom, odnosno riječ je o slobodnom formiranju cijena, kako je to i propisano Zakonom o regulisanju cijena.
NN: Cijene goriva varirale su u više navrata, međutim potrošačima je djelovalo da su trgovci uprkos tome neosnovano povećavali cijene, da li se to dešavalo?
GAVRIĆ: Mi kontinuirano pratimo kretanje cijena na tržištu naftnih derivata i možemo reći da je stanje trenutno stabilno.
Globalna dešavanja uticala su na to da su cijene u toku godine u više navrata varirale.
I u ovoj godini bilo je onih koji su pokušali vršiti zloupotrebe, te je od 140 kontrola u 16 utvrđeno da se trgovci nisu pridržavali propisanih marži, zbog čega su im izrečene kazne od 240.000 KM.
Prema procjenama sa tržišta, očekujemo da će u narednom periodu cijene ostati stabilne, ali nikada ne možemo u potpunosti isključiti pojavu novih okolnosti koje mogu dovesti do promjena.
NN: Predstavnici potrošača ističu da se trgovci bave različitim obmanama, posebno kada su u pitanju sniženja kojima često svjedočimo. Koliko su potrošačka prava u Republici Srpskoj zaštićena i da li su dovoljno zaštićena?
GAVRIĆ: U praksi nije čest slučaj da građani prijavljuju nepravilnosti u vezi sa sniženjima i u ovoj godini nismo imali reklamacija tog tipa.
Ako je procenat sniženja objavljen u rasponu npr. od 20-50 %, najveći procenat treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji.
Zbog toga potrošači često imaju osjećaj da ih trgovci obmanjuju, jer je najveći procenat sniženja po zakonu obavezan samo za jednu petinu vrijednosti, sve preko toga je odluka samog trgovca.
U okviru redovnih kontrola cijena inspektori provjeravaju i da li se sniženja provode u skladu sa zakonom.
Na dan „crnog petka“ organizovali smo akciju u većim trgovačkim centrima i od 20 kontrola pet je bilo sa nepravilnostima koje su se odnosile na vidno isticanje cijena, izdavanje računa i usklađenost cijena.
Potrošači su sve više upućeni u svoja prava, a vidan je i napredak u ponašanju trgovaca.
Sve češće se žalbe potrošača rješavaju dogovorom, bez potrebe preduzimanja represivnih mjera od strane Inspekcije.
Marže u trgovini
NN: Poslovna zajednica kao jedan od najvećih problema u privrednom napretku ističe sivu ekonomiju. Na koji način se borite sa tim?
GAVRIĆ: Suzbijanje sive ekonomije i nelegalnog rada koji predstavlja nelojalnu konkurenciju subjektima koji legalno rade i izmiruju obaveze prema radnicima i državi kontinuirano je u fokusu našeg djelovanja.
Sivu ekonomiju možemo posmatrati iz dva ugla, kao potpuno nelegalan rad bez registracije i kao zloupotrebe u okviru registrovanih djelatnosti, gdje siva ekonomija predstavlja neformalni dio formalne ekonomije.
Kontrolama nastojimo da obuhvatimo različite djelatnosti, za koje procjenjujemo da postoji veći rizik za nastanak nepravilnosti.
U ovoj godini pored redovnih kontrola u nekoliko navrata smo vršili i vanredne akcije čiji cilj je suzbijanje neregistrovanog rada.
U 210 slučajeva utvrđeno je da su lica obavljala djelatnost bez odobrenja, te su im izrečene mjere zabrane rada i kazne u ukupnom iznosu od 194.000 KM.
NN: Prema Vašim procjenama, u kojim oblastima je najzastupljenija siva ekonomija?
GAVRIĆ: Najčešće je riječ o zanatskim i uslužnim djelatnostima, te iznajmljivanju smještaja, gdje fizička lica bez registracije pružaju usluge.
Takođe, i kod registrovanih subjekata ima elemenata sive ekonomije, u smislu porijekla robe i evidentiranja prometa.
Tržišna inspekcija je u proteklom periodu vršila kontrole u pilanama, šljunkarama, svečanim salonima, agencijama za nekretnine i iznajmljivanje vozila i drugima.
U ovim kontrolama zbog različitih nepravilnosti izrečene su kazne u iznosu preko 123.000 KM.
Marže u trgovni – kazne
NN: Koje su najveće kazne koje su izrečene tokom ove godine i za koje prekršaje?
GAVRIĆ: Najveće kazne izricane su zbog kršenja ograničenja marže jer su i propisima za te prekršaje predviđene najveće kazne, a one iznose 10.000 KM za pravno lice, plus 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te 6.000 KM za preduzetnika.
NN: Kada je riječ o stanju na terenu, da li ste Vi kao glavni tržišni inspektor zadovoljni time i kako biste ocijeniti rad Inspekcije u ovoj godini?
GAVRIĆ: Tržišna inspekcija je u ovoj godini u unutrašnjem prometu izvršila preko 5.500 kontrola u kojima je preduzela preko 640 upravnih mjera i izdala preko 2.000 prekršajnih naloga u vrijednosti preko dva miliona konvertibilnih maraka.
U spoljnotrgovinskom prometu pregledano je preko 10.000 pošiljaka i po tom osnovu u budžet su uplaćene naknade od 214.000 KM.
I ove godine smo nastojali odgovoriti svim zadacima, obrađeno je preko 700 različitih prijava, predstavki i reklamacija, i možemo reći da smo zadovoljni.
Želim naglasiti da prioritetni cilj Inspekcije nije kažnjavanje, već registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire.
Do kraja godine nastojaćemo ispuniti planirane ciljeve i odgovoriti svim zahtjevima potrošača i stanju na terenu.
Naše aktivnosti polako ulaze i u fazu planiranja za narednu godinu.
autor:Faktormagazin/ http://nezavisne.com
