Kada se pomislilo da su izgradnjom mosta na Savi kod Gradiške i početkom gradnje trase s hrvatske strane, koja će novi most povezati s auto-putem Zagreb – Beograd, konačno riješene opstrukcije, pojavila se nova koja može ozbiljno dovesti u pitanje rokove za puštanje ove komunikacije u saobraćaj.
Naime, kako je „Nezavisnim“ rekao Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, pojavili su se problemi u vezi s izgradnjom graničnog prelaza na mostu s hrvatske strane, bez kojeg ni ova nova komunikacija ne može biti puštena u saobraćaj za period od jedne do dvije godine, kako je prvobitno planirano.
Kako nam je rekao, problemi su se pojavili i u Zagrebu, ali i u Sarajevu. Mitrović podsjeća da je BiH, odnosno njegovo ministarstvo, u julu prošle godine u Ljubljani pokrenula prijedlog da postojeći novoizgrađeni prelaz kod mosta s bh. strane bude pretvoren u zajednički integrisani prelaz, kako bi se uštedjelo i na vremenu i na novcu, međutim iz Hrvatske još nema odgovora.
„Sad se postavlja pitanje projektovanja, finansiranja i vremena izgradnje tog prelaza. Bojim se da ćemo doći u situaciju da bude izgrađena pristupna dionica, a nećemo imati granični prelaz pa ćemo ponovo potrošiti godinu ili godinu i po da ovaj granični prelaz bude stavljen u funkciju“, kaže Mitrović.
Kako bi se pokušalo ubrzati rješavanje ovog problema, Mitrović kaže da je MKT putem Transportne zajednice pokrenulo pitanje da se u radnu grupu u vezi s izgradnjom integrisanog graničnog prelaza Hrvatske i BiH uključe predstavnici Evropske komisije, ali tu su se, kako on kaže, pojavile nove opstrukcije u Sarajevu. Naime, za granične prelaze je nadležno Ministarstvo bezbjednosti, koje je Ministarstvo na čijem je čelu Mitrović obavijestilo da je pitanje tog prelaza isključiva nadležnost Ministarstva bezbjednosti, a ne MKT.
„Mi nismo ni osporavali njihovu nadležnost, mi smo samo uputili inicijativu, a nadležne institucije bi sprovodile dogovore i pregovore i sarađivale. Pored MB, to je i Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finansija i MKT. Tako se i u tom dijelu sada pravi određeno razvlačenje vremena“, naglasio je on. Kako bi pokušao ubrzati rješavanje pitanja Gradiške, Mitrović kaže da je skinuo tačku s dnevnog reda Savjeta ministara BiH koja se odnosi na kategorizaciju graničnog prelaza Svilaj za teretni saobraćaj.
„Mi želimo da i Gradiška i Svilaj budu kategorisani u isto vrijeme da ne dođemo u situaciju da granični prelaz Svilaj bude otvoren a da granični prelaz Gradiška ostane za neko buduće vrijeme i moguće nove opstrukcije u Sarajevu. Mislim da to ne bi bilo u interesu ni RS ni BiH, imajući u vidu da je Gradiška jedan od najfrekventnijih graničnih prelaza u BiH“, rekao je on. Na pitanje da li bi integrisani granični prelaz s Hrvatskom bio prihvatljiv EU, Mitrović kaže da već postoji sedam integrisanih prelaza i da ne vidi problem da se ne napravi i osmi.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, je rekao za „Nezavisne“ da granični prelaz tog tipa u skladu s zahtjevima EU postoji i da se radi o integrisanom prelazu Gradina – Jasenovac.
„Na bh. strani se nalaze i carinske službe i granične policije BiH i Hrvatske. Ukoliko bude postojao dogovor dvije države u smislu da tu dođu hrvatska policija i carina, onda bi to trebalo da bude odluka na nivou dvije države i da se postojeći prelaz u Gradišci nadogradi“, rekao je Kovačević. On nam je pojasnio da GP Svilaj trenutno ima privremeno rješenje o kategorizaciji kao međunarodni granični prelaz za promet putnika i robe, koje ističe 31. decembra 2022. godine ili dok se ne potpiše novi ugovor o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.
Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH, je za „Nezavisne“ rekao da nema komentar.
„Ne bih da komentarišem pitanje koje je bazirano na neutemeljenim premisama“, poručio je on. U Ministarstvu bezbjednosti su nam rekli da bi nam stav mogli poslati u ponedjeljak.
