Strožije kazne za bahatu vožnju
Vozači u BiH koji “divljaju” za volanom od 27. maja 2026. godine mogli bi da se suoče sa drastično strožim kaznama, jer na snagu stupaju izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS). Ovim zakonom prvi put jasno je definisam i pojam obijesne vožnje.
Policija će već od srijede početi primjenjivati nove odredbe koje predviđaju novčane kazne i do 5.000 KM, zabrane upravljanja vozilom i do devet mjeseci, kaznene bodove, ali i privremeno oduzimanje automobila.
Šta se smatra obijesnom vožnjom?
Novi zakon precizira da će se obijesnom vožnjom smatrati da situacija kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.
Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Posebno oštra mjera odnosi se na povratnike u prekršajima.
“Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.
Privremeno oduzeto vozilo biće smješteno na lokaciju koju odredi policija, sve do pravosnažnog sudskog rješenja.
Kazne do 5.000 KM
Za obijesnu vožnju predviđene su kazne od 2.000 do 3.000 KM, zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda.
“Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda”, piše u izmjenama ZOBS-a.
Ukoliko zbog bahate vožnje dođe do saobraćajne nezgode, kazne će biti još rigoroznije i kretaće se od 3.000 do 5.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom devet mjeseci i četiri kaznena boda.
Strože kazne i za telefon i pojas
Izmjene zakona donose i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona tokom vožnje, kao i za nevezivanje sigurnosnog pojasa.
Kazne će iznositi od 200 do 400 KM, dok će vozači koji zbog toga izazovu saobraćajnu nezgodu biti kažnjeni sa 400 do 2.000 KM, uz mogućnost zabrane upravljanja vozilom do šest mjeseci i dva kaznena boda.
Zakon predviđa sankcije i za korištenje uređaja koji ometaju rad radara i sistema za mjerenje brzine.
“Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a.
Stručnjaci: Ovo su najopasniji prekršaji
Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, smatra da su izmjene zakona usmjerene upravo na vozače koji najviše ugrožavaju živote na putevima.
“To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima”, rekao je Šut u izjavi za Nezavisne novine.
Otvoreno je i pitanje da li bi BiH, po uzoru na pojedine evropske zemlje, u budućnosti mogla uvoditi kazne u skladu sa imovinskim stanjem prekršioca.
“To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje”, kaže Šut.
“Jasna poruka bahatim vozačima”
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da izmjene zakona predstavljaju važan korak naprijed kada je riječ o bezbjednosti na putevima.
“Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić.
Prema njegovim riječima, strože sankcije mogu imati snažan preventivni efekat, ali samo ukoliko budu dosljedno provođene.
“Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat”, naglasio je Memić.
Dodaje da bezbjednost saobraćaja ne može zavisiti samo od kazni, već i od edukacije vozača, unapređenja infrastrukture i preventivnih kampanja.
“Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje”, rekao je Memić.
Kako zaključuje, ukoliko zakon bude dosljedno primjenjivan, moguće je očekivati smanjenje najtežih saobraćajnih prekršaja i veću sigurnost na putevima BiH.
