Osvanule lažne nagradne igre na društvenim mrežama.
Lažne nagradne igre na Facebooku i drugim društvenim mrežama u kojima se građanima BiH nudi da osvoje poklon karticu, telefon ili vaučere, ponovo su aktuelne, te se sponzorišu na svim mrežama, zbog čega iz trgovačkih lanaca upozoravaju građane da obrate pažnju i ne nasjedaju na takve prevare.
Kako ističu, u posljednjih nekoliko godina raširena je ova vrsta sajber kriminala, gdje određene grupe ili pojedinci kreiraju lažne Facebook i Instagram stranice i veb-stranice pod logotipom i nazivom kompanija u raznim varijacijama, sa sadržajem koji asocira na nagradnu igru ili darivanje.
Pojašnjavaju da su nagrade vaučeri ili poklon paketi, ali da su sada prevaranti otišli korak dalje i sponzorišu objave na svim mrežama.
“Nagradne igre podstiču publiku određene životne dobi (49, 54, 65 godina i sl.). U posljednjih pet dana javio nam se veliki broj kupaca koji su već ostavili svoje podatke, ali, nažalost, ne ‘Bingu’”, poručuju iz trgovačkog lanca “Bingo”.
I druge kompanije su upozorile da se mrežama šire lažne nagradne igre, zbog čega apeluju da, ukoliko im je pričinjena šteta poput skidanja novca s računa, zloupotrebe ličnih podataka i sl., sve prijave policiji.
“Sve naše nagradne igre i darivanja ‘Bingo’ objavljuje na svojim službenim stranicama www.bingobih.ba i www.bingotuzla.ba, te mrežama https://www.facebook.com/bingotuzla i https://www.instagram.com/bingo_bih/. Ograđujemo se od bilo kakve odgovornosti u vezi sa prethodno pomenutim lažnim nagradnim igrama”, poručuju iz “Binga”.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača Doboj, za “Nezavisne novine” kaže da se građani i dalje javljaju na ovakve nagradne igre, iako im sugerišu da to ne rade.
“Međutim, nema kvalitetnog zakonskog okvira na osnovu kojeg bi taj potrošač mogao da se žali. Recimo, imamo primer da je jednom građaninu ponuđen vaučer, koji nije dobio ili treba da ispuni još 10 zahteva, ali u suštini on taj vaučer nikad ne dobije. Ima takvih pojava, iako nemamo zvanične prigovore. I da ih imamo, osim određenih odrednica Zakona o trgovini na daljinu, odnosno Zakona o zaštiti potrošača i delu trgovine na daljinu, mi imamo vrlo malo propisa za takvu vrstu oglašavanja i prodaje, odnosno marketinga”, pojašnjava Šešlija.
Ističe da je neophodan zakon o oglašavanju, koji bi to regulisao.
“To u suštini nije prodaja usluge, već marketing usluga. Verujem da je svaki deseti građanin na neki način bio prevaren, bilo da je u pitanju vaučer ili drugi poklon. Skoro smo imali slučaj vezano za milka čokoladu, gde je čovek osvojio paket, međutim i nakon 30 odgovora koje je morao da da kroz anketu nije ništa dobio. Jedina sreća kod tih marketinških poteza je što potrošač ne gubi novac. Ali, da su ljudi prevareni, jesu”, ističe Šešlija.
Dodaje da smo i mi, kao građani, vrlo podložni da se javljamo na neprovjerene stranice, te ne razmišljamo o tome da se mogu iskoristiti podaci i sl.
Podsjećamo, prošlog mjeseca su i “BH pošte” upozoravale da su sve češće meta lažnih SMS-ova u kojima se, uz zloupotrebu naziva i logotipa “BH pošte”, traže lični i bankovni podaci pod izgovorom dostave navodne pošiljke. Kako su tada naveli, pojava sajber napada u kojem se pokušavaju prevariti pojedinci da otkriju osjetljive informacije, poput korisničkih imena, lozinki, brojeva kreditnih kartica ili drugih ličnih podataka je problem sa kojim se naši građani susreću u sve većem broju i koji je u zadnje vrijeme kod nas intenziviran proliferacijom veb-šopinga.
autor:http://banjaluka.net
